Kako najveći proizvođači oružja odgovaraju na rat u Gazi i tko šalje oružje Izraelu?

Trump od početka 2025. poslao 13 miljardi dolara oružja

Nakon kratkotrajnog primirja koje je stupilo na snagu u siječnju 2025., ali se urušilo već u ožujku, izraelske snage su u svibnju pokrenule novu veliku ofenzivu nazvanu Operacija Gideonova kola. U kolovozu iste godine izraelska vlada odobrila je plan za zauzimanje grada Gaze, a kopneni napad započeo je u rujnu.

Ove odluke izazvale su snažne reakcije međunarodne zajednice. Više zapadnih država i Europska unija osudili su plan tvrdeći da predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

U međuvremenu, od listopada 2023. devetnaest država priznalo je Palestinu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, pa je sada najmanje 151 članica Ujedinjenih naroda priznaje kao državu, piše Švedski institut za mir.

UN izdao preporuku o prekidu isporuke oružja Izraelu

U rujnu 2025. neovisna istražna komisija UN-a zaključila je da izraelske vlasti i vojska provode genocid nad Palestincima u Gazi, a predsjednika Isaaca Herzoga, premijeraBenjamina Netanyahua i ministra obrane Yoava Gallanta optužila je za poticanje na genocid. Komisija je ocijenila da se iz izjava izraelskih dužnosnika jasno može iščitati namjera uništenja palestinskog stanovništva te preporučila državama članicama da prekinu isporuke oružja, opreme i goriva Izraelu.

Izrael je u posljednjem desetljeću znatno povećao uvoz oružja te je u razdoblju 2020.–2024. bio petnaesti najveći svjetski uvoznik.

Najviše isporuka stiglo je iz Sjedinjenih Država, koje su mu osigurale gotovo dvije trećine uvezenog naoružanja, uključujući zrakoplove, oklopna vozila, rakete i protuzračne sustave, financirane i kroz višegodišnji program američke vojne pomoći.

Od početka mandata predsjednika Donalda Trumpa 2025. Washington je odobrio isporuke vrijedne gotovo 12 milijardi dolara, uključujući i bombe te tešku opremu za kopnene operacije.

Njemačka drugi najvažniji dobavljač

Njemačka je bila drugi najvažniji dobavljač, s trećinom ukupnog izraelskog uvoza, uglavnom fregata i torpeda, no u kolovozu 2025. obustavila je nove izvoze oružja koji bi mogli biti korišteni u Gazi.

Italija je sudjelovala s manjim udjelom, uglavnom kroz helikoptere i pomorske topove, ali je naglasila da od 2023. ne odobrava nove ugovore te da izvozi samo prema ranijim dogovorima. Velika Britanija nije isporučila krupno naoružanje, no nastavlja slati komponente za različite sustave, uključujući borbene zrakoplove F-35.

Restriktivnije politike Francuske i Španjolske

Francuska također ne izvozi teško naoružanje, nego samo određene dijelove za protuzračne sustave ili za re-izvoz, iako su mediji zabilježili rast vrijednosti narudžbi.

U Španjolskoj je vlada od 2001. imala restriktivnu politiku prema Izraelu, a nakon listopada 2023. uvela je potpunu zabranu novih ugovora. U rujnu 2025. ta je zabrana pretvorena u trajni zakonski embargo, što je uključivalo i otkazivanje već potpisanih ugovora s izraelskim proizvođačima oružja, javlja stockholmski institut za mir.