Kako su ukrajinski napadi unutar Rusije uzrokovali glavobolju za njezine NATO saveznike?

Nekoliko baltičkih dužnosnika i javnih osoba koji su razgovarali za Kyiv Independent upozorili su da bi, ako se incidenti nastave, mogli postupno narušiti javnu potporu Ukrajini u zemljama koje su među najjačim podupirateljima Kijeva.

Što se događa?

Prvi veliki incident dogodio se u ožujku, kada je nekoliko dronova palo u Finskoj. Lokalne vlasti potvrdile su da je barem jedan od njih bio ukrajinski, pišu Tim Zadorozhnyy, Martin Fornusek, Chris Powers za Kyiv Independent.

Incident je potaknuo službenu ispriku iz Kijeva.

Potom je u svibnju nekoliko dronova iz Rusije ušlo u latvijski zračni prostor, a jedan se srušio u blizini skladišta nafte u istočnom gradu Rezekneu, blizu ruske granice.

Do tada ukrajinski dronovi nikada nisu pogodili ništa unutar Latvije.

Nekoliko dana latvijski su dužnosnici izbjegavali javno potvrditi podrijetlo dronova, iako su navodno imali dokaze o tome odakle su došli.

Ukrajina je na kraju pojasnila situaciju i ponovno se ispričala.

Posljedice u Latviji bile su trenutačne i ozbiljne.

Incident s dronom razotkrio je duboke napetosti unutar vladajuće koalicije oko pitanja nacionalne sigurnosti i izazvao političku krizu koja je kulminirala time da je latvijska premijerka Evika Silina 14. svibnja objavila ostavku.

Ubrzo nakon toga i Estonija se suočila s vlastitom krizom.

NATO-ov borbeni avion 19. svibnja prvi je put oborio sumnjivi ukrajinski dron iznad estonskog teritorija. Slični incidenti ponovili su se nekoliko puta i u sljedećim danima, dodatno povećavajući zabrinutost u regiji.

Uloga Rusije

Dužnosnici kažu da nema naznaka da je Ukrajina namjerno ciljala saveznike. Svaki incident dogodio se tijekom ukrajinskih napada na ciljeve unutar Rusije.

Ukrajina, koja se već više od četiri godine brani od ruske invazije punog opsega, proširila je svoje operacije dronovima, pri čemu energetska i vojna postrojenja na sjeverozapadu Rusije predstavljaju glavne mete Kijeva.

Prema ukrajinskim dužnosnicima, Rusija namjerno koristi sustave elektroničkog ratovanja kako bi preusmjerila ukrajinske dronove prema teritoriju NATO-a.

„Rusija nastavlja preusmjeravati ukrajinske dronove prema Baltiku koristeći elektroničko ratovanje. I Moskva to radi namjerno, zajedno s pojačanom propagandom”, rekao je glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihij.

Propagandna komponenta brzo je postala vidljiva nakon svakog incidenta.

Ruski dužnosnici odmah su pokušali prikazati padove dronova kao dokaz da Ukrajina ili čak same NATO zemlje — ugrožavaju regionalnu sigurnost.

Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) 19. svibnja dodatno je zaoštrila retoriku otvoreno prijeteći Latviji i iznoseći neutemeljene tvrdnje da ukrajinski dronovi koriste latvijski teritorij za napade na Rusiju.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev otišao je još dalje sugerirajući da bi baltičke države trebale aktivirati NATO-ov članak 5 o kolektivnoj obrani protiv Ukrajine.

Takva retorika odražava širi ruski pokušaj stvaranja razdora između Ukrajine i njezinih saveznika prikazujući Kijev kao prijetnju europskoj sigurnosti.

Situaciju dodatno osjetljivom čini činjenica da su baltičke države i Finska dosljedno među najjačim podupirateljima Ukrajine.

Estonija, Latvija, Litva i Finska — koje graniče s Rusijom ili Bjelorusijom — zagovarale su strože politike prema Moskvi te pružale vojnu i financijsku pomoć Kijevu u razmjerima većima od mnogih većih europskih država u odnosu na vlastitu veličinu.

Sada dužnosnici strahuju da bi ponavljani incidenti s dronovima mogli postupno oslabiti tu potporu.