"Koalicija voljnih" raspravlja o sigurnosnim jamstvima u Ukrajini nakon rata

"Nakon europsko-američkog sastanka održanog u Washingtonu 18. kolovoza, šefovi država i vlada raspravljat će o radu na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu provedenom posljednjih tjedana i razmotriti posljedice upornog odbijanja Rusije da sklopi mir", priopćio je ured predsjednika Emmanuela Macrona u ponedjeljak.

Članice tzv. "koalicije voljnih" koju su u veljači okupile Francuska i Velika Britanija mjesecima vode razgovore na raznim razinama kako bi definirale vojni doprinos Ukrajini s ciljem odvraćanja Rusije od ponovnog napada jednom kad se postigne konačno primirje.

Ti su napori zastali posljednjih mjeseci jer su vlade naznačile da bi bilo kakva europska vojna uloga u Ukrajini ili u njenoj okolici trebala američka sigurnosna jamstva kao zaštitnu mjeru, dok vlada predsjednika SAD-a Donalda Trumpa nije davala znakove da bi se na taj način i angažirala.

Na sastanku u četvrtak bit će razmotreni nedavno izneseni planovi vojnih zapovjednika, a također će se Trumpu naglasiti da od njegova susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u kolovozu nije postignut napredak u održavanju izravnih razgovora između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekli su diplomati.

Zelenski bi trebao i otputovati u Pariz u četvrtak, iako će u ovoj fazi većina čelnika sudjelovati online. Još nije jasno hoće li prisustvovati i SAD, iako su diplomati rekli da će Washington barem biti naknadno obaviješten.

Koaliciju uglavnom čine zemlje EU-a, ali uključuje i Tursku, Kanadu i Australiju

Trump je, čini se, u kolovozu prvi put naznačio mogućnost određenom američkom vojnom sudjelovanju u poslijeratnoj Ukrajini, uključujući zračnu podršku, pojača li Europa također planiranje svojeg sudjelovanja.

Macron je u petak izjavio da će se doprinosi zemalja "koalicije voljnih“ spremnih za poslijeratnu Ukrajinu usredotočiti na jačanje vojske kako bi se vidjelo tko će i kako biti obučen, financiran i opremljen.

Također bi se razmotrilo stvaranje "snaga za osnaživanje mira" koje bi odredile koje zemlje bi što bile spremne poslati i u kojem kapacitetu, bilo kopnom, morem ili zrakom.

Te snage uključuju snage potpore, raspoređene u zemljama koje graniče s Ukrajinom.