Kanada i Europska unija dijele snažne političke, ekonomske i kulturne veze, a njihova suradnja proteže se kroz brojne međunarodne sporazume. No, može li Kanada jednog dana postati punopravna članica EU-a?
Iako se ova ideja čini dalekom, postoje određeni pravni, politički i ekonomski scenariji koji bi mogli otvoriti put takvom razvoju događaja.
Kao i mnoge europske zemlje, Kanada je demokratska država s jakim institucijama, vladavinom prava i visokim standardima ljudskih prava. Također, dijeli povijesne i kulturne veze s Europom, ponajviše kroz britansku i francusku kolonijalnu povijest. Većina kanadskog stanovništva potječe iz europskih migracijskih valova, a službeni jezici, engleski i francuski, dodatno naglašavaju ovu povezanost.
Unatoč tome, Kanada se nalazi na drugom kontinentu, što geografski otežava njenu potencijalnu integraciju u EU. No, s obzirom na sve jaču globalizaciju i promjene u međunarodnoj politici, postavlja se pitanje može li se pravno i politički osmisliti put prema članstvu, prenosi kanadski National Post.
Pravni i institucionalni aspekti
Da bi neka zemlja postala članica EU-a, mora ispunjavati Kopenhaške kriterije, koji uključuju političku stabilnost, funkcionalnu tržišnu ekonomiju i prihvaćanje pravne stečevine EU-a. Kanada već ispunjava sve ove uvjete, što bi moglo olakšati proces pridruživanja.
Međutim, prema trenutnom pravnom okviru, članstvo je rezervirano za europske države. Kanada bi se mogla ugledati na poseban status kakav imaju Norveška, Island ili Švicarska, koje nisu članice EU-a, ali imaju snažne integracijske sporazume kroz Europski gospodarski prostor (EEA) ili bilateralne ugovore.
Druga mogućnost bila bi promjena europskih ugovora kako bi se omogućilo članstvo država izvan kontinenta. To bi bio dugotrajan i složen proces, koji bi zahtijevao jednoglasnu suglasnost svih postojećih članica.
Ekonomski razlozi i izazovi
Kanada je jedna od najrazvijenijih svjetskih ekonomija i već ima potpisan Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) s EU-om, koji omogućuje slobodnu trgovinu i olakšava kretanje roba i usluga. Postoji mogućnost da bi se ovaj sporazum mogao proširiti na dublju integraciju, koja bi Kanadi osigurala status sličan zemljama EEA.
S druge strane, ekonomska integracija sa SAD-om, kroz Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (USMCA), mogla bi predstavljati prepreku, jer bi Kanada morala uskladiti svoje regulatorne standarde s europskim.
Jedno od ključnih pitanja bilo bi prihvaćanje ove ideje unutar same Kanade. Iako su Kanađani u velikom broju proeuropski orijentirani, njihova politička kultura više je usklađena s britanskom i američkom tradicijom. Članstvo u EU-u značilo bi prilagodbu nekim aspektima europske politike, uključujući zajedničku monetarnu politiku ako bi se Kanada odlučila priključiti eurozoni.
S druge strane, pitanje je kako bi se članice EU-a postavile prema ovoj ideji. Iako bi kanadsko članstvo moglo donijeti gospodarske i političke prednosti, neki bi se političari mogli protiviti zbog presedana koji bi se time stvorio.
Iako je ideja o kanadskom članstvu u Europskoj uniji teoretski zanimljiva, trenutačne pravne i političke prepreke čine je malo vjerojatnom u skorijoj budućnosti. No, ako bi Grenland postao član EU-a, otvorila bi se mogućnost povezivanja s Kanadom temeljem zajedničke morske granice, što sugerira članak 49. ili Ugovora iz Maastrichta. Kao što je i Cipar postao članica iako ne pripada Europi. Dakle, u teoriji je moguće, ali bio bi to jako dug put do realizacije u praksi.
No, kroz produbljivanje trgovinskih odnosa i jačanje političke suradnje, Kanada i EU mogu postati još bliži partneri, bez formalnog članstva. U svijetu koji se brzo mijenja, tko zna što budućnost nosi…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!