Nije slučajno: Zašto je za susret Trumpa i Putina odabrana baš Aljaska?

Iako su se ranije kao moguće lokacije spominjale neke neutralne destinacije, poput Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Saudijske Arabije, analitičari ističu da nije čudno što je izbor pao na Aljasku.

Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, potvrđujući sastanak 15. kolovoza na Aljasci, podsjetio je da su SAD i Rusija bliski susjedi koji imaju zajedničku granicu – Beringovo more koje razdvaja dvije države i dva kontinenta.

"Sasvim je logično da naša delegacija jednostavno preleti Beringov tjesnac i da se tako važan i očekivan samit između dvije zemlje održi na Aljasci", kazao je Ušakov.

Sastanak će se najvjerojatnije održati u Anchorageu

Kremlj očekuje da će sljedeći sastanak Putina i Trumpa nakon Aljaske biti održan u Rusiji, a službeni poziv već je uručen američkom predsjedniku.

Dolazak na Aljasku ne samo da će olakšati putovanje ruske delegacije, koja neće morati prelijetati druge zemlje, nego će i sigurnosnim službama pojednostaviti posao.

Troy Bouffard, direktor Centra za arktičku sigurnost i otpornost na Sveučilištu Aljaske u Fairbanksu, rekao je za RIA Novosti da će se sastanak najvjerojatnije održati u Anchorageu i da se ne očekuju sigurnosni problemi.

"Sastanak će se vjerojatno održati u Anchorageu ili njegovoj okolici. Logistička infrastruktura za prihvat letova i delegacija visokog nivoa tamo je dobro razvijena. Najnoviji primjer je sastanak bivšeg američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena s kineskom delegacijom", rekao je Bouffard.

Dodao je da se za predsjedničke posjete uvijek angažiraju dodatni resursi, a osigurava se i prateće osiguranje, obično od strane snaga iz jedinica glavnog grada.

"Neće biti problema sa sigurnošću", zaključio je Bouffard.

Vlasti Aljaske su ruskoj agenciji rekle da ne znaju gdje će se sastanak održati.

Trump i Putin će na Aljasci razgovarati ne samo o pronalaženju dugoročnog rješenja za mir u Ukrajini, nego će razmatrati i gospodarske projekte na Aljasci i Arktiku, za koje Moskva i Washington vide "velike i obostrano korisne perspektive", prenijela je ruska agencija.

Aljaska – skromno mjesto za visoke pregovore

Ovo nije prvi put da se Aljaska izabere za mjesto sastanka i osjetljivih razgovora na visokoj razini. Najviši dužnosnici administracije Joea Bidena su 2021. godine u Anchorageu, gradu s oko 300 tisuća stanovnika, ugostili visoko kinesko izaslanstvo.

Dvije delegacije su dva dana vodile razgovore u skromnom hotelu s četiri zvjezdice u centru grada, a veći dio tih razgovora odvijao se iza zatvorenih vrata.

Kako su mediji pisali, sastanak je bio napet. Dok su SAD izražavale "duboku zabrinutost" zbog nekih kineskih aktivnosti u inozemstvu, kineski dužnosnici su optužili američku delegaciju da je "snishodljiva" i "licemjerna".

Još jedan aspekt ove lokacije je to što će se američki predsjednik naći u ulozi domaćina na svojem teritoriju, koji je nekada bio ruski.

Naime, sve do 30. ožujka 1867. godine Aljaska je pripadala Rusiji, koja je na tom prostoru i osnovala prva naselja.

No zbog financijskih poteškoća u carstvu i straha da bi Britanci mogli preuzeti kontrolu nad teritorijem te sve slabije trgovine s naseljenicima, Rusija je za tadašnjih 7 200 000 dolara prodala Aljasku Sjedinjenim Američkim Državama.

Samo pola milijuna stanovnika

Aljaska je najveća američka savezna država po površini – 1 518 775 četvornih kilometara – i sa samo pola milijuna stanovnika.

Prekrivena je planinama s aktivnim vulkanima i ledenjacima. Ondje se nalazi i najviši vrh Sjeverne Amerike (Mount McKinley) visok 6149 metara.

Aljasku je otkrio ruski istraživač Vitus Bering 1741. godine. Prvo naselje su podigli Rusi 1783. na otoku Kodiaku.

Starosjedioci (Indijanci, Eskimi i Aleuti) opirali su se ugovoru između Rusije i SAD-a, a državljanstvo SAD-a dobili su tek 1924. godine.

Washington je 1971. godine donio rješenje po kojem su starosjedioci dobili vlasništvo nad oko 11 posto teritorija i udio u energetskim naftnim korporacijama.