Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da se “rat postepeno vraća” u Rusiju. Njegov savjetnik Mihajlo Podoljak opisuje to kao “karmičku štetu koju će Rusija postupno sve teže plaćati za ono što čini u Ukrajini." Napadi dronovima od Krima do Moskve, zračnim i pomorskim, postali su redovita pojava. Je li ovo slika budućnosti rata?
Ukrajinski napadi dronovima na Rusiju postaju gotovo svakodnevni, a napadi na samu rusku prijestolnicu su prešli put od izvanredne eskalacije do rutine u tri mjeseca. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin sigurno se nije lani u ovo doba nadao da će svaki drugi dan javljati o takvim napadima, baš kao ni njegov šef Vladimir Putin.
Nakon što je srijedu priopćio da su dva drona oborena u okolici Moskve – paralelno s 11 dronova koji su, kako tvrdi rusko ministarstvo obrane, oboreni pri napadu na stratešku luku Sevastopolj na Krimu – Sobjanin je i danas javio o dronu koji je “pokušao preletjeti iznad grada”, ali ga je “eliminirala protuzračna obrana”. Njegove krhotine su navodno pale kod nasipa Karamiševskaja, bez ozlijeđenih. U zračnoj luci Vnukovo kod Moskve nakratko su uvedena ograničenja letova.
Ovo je najmanje šesti napad dronom na Moskvu od onog prvog, kad su u noći s 2. na 3. svibnja dva drona doletjela do samog Kremlja, od kojih se bar jedan srušio ili zabio u krov zgrade Senata i eksplodirao, bez ikakve značajnije štete ni žrtava. Kremlj je tvrdio da je to bio pokušaj atentata na Putina, iako ovaj tada nije ni bio u Kremlju, što je Zelenski negirao, tvrdeći da Ukrajina “nema dovoljno oružja za napade na Moskvu”. Ipak, CNN je kasnije prenio zaključke američkih obavještajaca da su ovu operaciju možda zaista izveli ukrajinski specijalci, pri čemu Zelenski i vlada možda takav napad nisu ni odobrili ni znali za njega.
30. svibnja uslijedio je novi udar s najmanje osam dronova na Moskvu, i to na njenu elitnu četvrt Rubljovka, blizu Putinove rezidencije. Rusi su i tada proglasili sve dronove oborenima ili elektronički zaustavljenima, a tri stambene zgrade pretrpjele su manja oštećenja fasade i prozora. Rusko ministarstvo je i u ponedjeljak priopćilo da je srušen ukrajinski dron u Kaluškoj oblasti, ni 200 km od Moskve, uz još sedam prošlog tjedna.
Dva napada dronovima na Moskvu u tri dana
Moskva je ponovo bila meta dronova kamikazama 30. srpnja. Iako nije jasno je li kompleks poslovnih nebodera u centru grada koji je pogođen bio meta ili je izgubio kontrolu zbog elektroničkog ometanja, kako tvrde Rusi, znakovito je da ista zgrada još jednom pogođena 1. kolovoza, drugi put u tri dana. Cilj bi lako mogle biti prostorije tri ruska ministarstva u ovom poslovnom kompleksu nazvanom “IQ četvrt”. Šteta je ipak i ovdje bila ograničena na staklenu fasadu, bez žrtava.
Iako Kijev ni ovaj put nije preuzeo odgovornost za napad koji je Moskva, kao i obično, nazvala “terorističkim”, Mihajlo Podoljak je preko društvenih mreža poručio da se “Moskva ubrzano navikava na pravi rat” te da bi trebala očekivati “više neidentificiranih dronova, više kolapsa, više građanskih sukoba, više rata”. S druge strane, neki analitičari smatraju ovakve napade na Rusiju igranjem s vatrom koje bi moglo razljutiti ne samo Putina, već i saveznike Kijeva. Doduše, nema dokaza da Ukrajinci gađaju Rusiju zapadnim projektilima ili dronovima. Njihovi vlastiti su sposobni za to.
I dok građani Moskve s nevjericom gledaju kako dronovi lete iznad njihovog grada, sigurnosni analitičar specijaliziran za Rusiju, Mark Galeotti, podsjetio je za Times Radio da su takvi dalekometni dronovi “relativno nevidljivi, relativno tihi i lete relativno nisko iznad tla”, zbog čega su zaista ranjivi tek kad se primaknu meti, te da bi se i zapadne zemlje mučile s takvim upadima dronova na svoj teritorij.
No Ukrajinci ne raspolažu samo zračnim, već i vodenim dronovima kamikazama, što su demonstrirali uspješnim napadom na Kerčki most 17. srpnja, na desantni brod Olenegorskij Gornjak u ruskoj luci Novorosijsk 4. kolovoza i na ruski tanker Sig u Crnom moru, 30 kilometara od Kerčkog mosta, 5. kolovoza.
Rusko ministarstvo obrane tvrdilo je da je njihova mornarica na vrijeme uništila dva ukrajinska drona koja su napala luku u Novorosijsku. No snimke ovog desantnog broda, prvo u trenutku kad se vodeni dron zabija u njega, a zatim opasno nagnutog na stranu dok ga se teglilo u luku, ubrzo su ih demantirale. Ukrajinski izvor kazao je za CNN da je pomorski dron s 450 kilograma TNT-a zabio u ruski brod.
U slučaju Kerčkog mosta, Kijev je napravio iznimku i javno priznao da su ga“mornarički dronovi digli u zrak”, kako je kazao Mihajlo Fedorov, ukrajinski ministar digitalne transformacije. Dok je u prvom napadu na most prošle godine korišten kamion napunjen eksplozivom, ovog puta su dva besposadna plovila kamikaze neotkriveno, pod okriljem noći, doplovila pod most i u detonaciji ozbiljno oštetila njegov cestovni dio. Radi se o glavnoj prometnoj poveznici između ruske pokrajine Krasnodarski Kraj i Krima, koji je Putin anektirao još 2014. a sada koristi za opskrbu svojih snaga u drugim okupiranim dijelovima Ukrajine. Ruske službe predviđaju da će popravci trajati do prosinca ove godine, a promet mostom je i dalje ograničen.
Nakon što je Putin obećao da će Rusija “odgovoriti na teroristički napad na Krimski most”, krenula je još jedna masovna kampanju napada projektilima i dronovima iz odmazde. Ovog puta cilj je primarno lučka infrastruktura preko koje Ukrajina izvozi svoje žito, uključujući i luke Izmail i Remi na Dunavu, bez obzira što su dronovi koji su poslani na njih lako mogli završiti na drugoj obali Dunava, na tlu Rumunjske, članice NATO-a. Na meti su opet i civilne zgrade poput one koja je u utorak raketirana u , pri čemu je ubijeno 9 ljudi, ili hotela s dječjim kampom u Zaporižji koji je raketiran u četvrtak, uz jednog poginulog i 18 ozlijeđenih.
Dva pogođena ruska broda u dva dana
Izvor iz Ukrajinske sigurnosne službe (SBU) potvrdio je Associated Pressu da oni stoje iza napada na tanker, za koji ruske vlasti tvrde da u tom trenutku nije bio napunjen naftom. Riječ je o tankeru koji je pod američkim sankcijama zbog prijevoza mlaznog goriva za rusku avijaciju koja sudjeluju u brutalnom 12-godišnjem ratu u Siriji na strani režima Bašara al-Asada.
Volodimir Zelenski zaprijetio je u utorak daljnjim napadima u Crnom moru: “Ako Rusija nastavi dominirati Crnim morem, izvan svog teritorija, i ponovno nas blokirati (u izvozu žita, op.a.) ili pucati, lansirati projektile na naše luke, Ukrajina će učiniti isto. Nemamo toliko brodova. Ali trebaju jasno shvatiti da će do kraja rata imati nula brodova, nula.”
“Sve što Rusi pomiču naprijed-natrag po Crnom moru naši su valjani vojni ciljevi”, rekao je za Politico njegov ekonomski savjetnik Oleg Ustenko. Kijev je prošlog vikenda i formalno proglasio vode oko ruskih crnomorskih luka “područjem ratnog rizika” od 23. kolovoza “do daljnjega”, što znači da će tretirati ruske komercijalne brodove jednako onako kako Moskva, od raskida crnomorskog sporazuma o izvozu žita, tretira ukrajinske – kao potencijalne vojne mete. Ta zona uključuje glavne ruske luke na Crnom moru kao što su Novorosijsk, Anapa, Gelendžik, Tuapse, Soči i Taman.
Ruski tankeri mogli bi ostati bez osiguranja
Cijene osiguranja za ruske brodove počele su nakon toga vrtoglavo rasti, na što je Zelenski zasigurno i računao. Ako ruski tankeri koji prevoze naftu preko Crnog mora ostanu bez osiguranja, Rusija bi mogla ostati bez jednog od glavnih izvora novca za financiranje rata u Ukrajini. Prošli mjesec isporučila je trećinu svog ukupnog izvoza nafte, gotovo 59 milijuna barela, iz Novorosijska, od čega samo 0.32 milijuna barela za zemlje EU.
“Nakon ovog vikenda, čini se da je Crno more opasnije mjesto za međunarodnu plovidbu, a već je bilo vrlo opasno. Mnoga plovila jednostavno ne idu u to područje. Osiguranje gotovo da i ne postoji. Tamo gdje postoje stope osiguranja one su vrlo visoke i to će samo rasti”, komentirao je za Politico Byron McKinney iz kreditne agencije S&P, ističući kako tuda još plove i turski, grčki i drugi inozemni tankeri: “Najzanimljivije pitanje koje proizlazi iz ovoga je hoće li ih u budućnosti odvratiti ako je njihova višemilijunska imovina sada u opasnosti od zalutalog projektila ili što god to bilo”, naglasio je.
Ministar Fedorov, koji je ujedno i potpredsjednik vlade za inovacije, obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, također je za Newsweek komentirao kako je rat učinio njegovu zemlju svjetskim liderom u tehnologiji bespilotnog oružja, kako u zraku, tako i na moru.
“Mornarički dron je jedinstveni i tajni ukrajinski izum”
“Mornarički dron je jedinstveni i tajni ukrajinski izum”, pohvalio je ovo oružje 21. stoljeća za koje tvrdi da će odigrati ulogu u oslobađanju crnomorskog obalnog područja: “Svaki je opremljena sustavom autopilota; video-podsustavima, uključujući noćno gledanje; posebnim komunikacijama zaštićenim od neprijateljskog elektroničkog ratovanja; rezervnim komunikacijskim modulima, bojevom glavom, kao i zemaljskom autonomnom kontrolnom stanicom, sustavima za transport i skladištenje, i podatkovnim centrom.”
U nedavnoj reportaži CNN-a o ovom programu mogli smo vidjeti da najnovija verzija njihovog pomorskog drona teži do 1000 kilograma i može nositi eksplozivni teret do 300 kg, uz domet od oko 800 km i najveću brzinu od 50 km na sat. Može se lako lansirati i s kopna i s broda, a zbog brzine i činjenice da je napola uronjen u vodu dok plovi, vrlo je teško otkriti ga i uništiti na vrijeme.
Iako je izgubila najveći dio vlastite mornarice kad je Rusija na početku invazije okupirala gotovo sve njene luke, Ukrajina je još u prvim mjesecima rata nanijela nekoliko teških udaraca ruskoj crnomorskoj floti. Tu je prije svega učinila potapanjem njenog zastavnog broda Moskva te oslobađanjem strateški značajnog Zmijskog otoka.
U sklopu velikog napada zračnim i morskim dronovima na Sevastopolj prošlog listopada pogođen je i teško oštećen novi zastavni brod, Admiral Makarov. Stoga nije ni čudno što se glavnina ruske flote u međuvremenu morala preseliti s Krima u Novorosijsk, kako ne bi i sama završila na dnu Crnog mora. No kako vidimo na nedavnom slučaju, ni to nije dovoljno daleko.
Velik dio sredstava za razvoj ukrajinskih dronova prikuplja se kroz crowdfunding platformu United24 koju je Zelenski pokrenuo prošle godine. Taj program financira i kampanju “Vojska dronova”, kroz koju je osigurano na desetke tisuća dronova i obučeno 10 tisuća njihovih pilota, odnosno operatera, a planira se obuka njih još 10 tisuća u idućih 6 mjeseci. Velike i skupe dronove poput razvikanog turskog Bajraktara sve više zamjenjuju manji, agilniji i teže vidljiviji, kao što su domaći Šojka, Punisher ili Vidsič.
Projekt Vojska dronova vodi upravo 32-godišnji Fedorov, predstavnik nove generacije ukrajinskih inženjera, informatičara, poduzetnika i dužnosnika koji zajedno razvijaju asimetrična i visokotehnološka rješenja za pariranje vojnoj sili agresora koja je i dalje nadmoćna, pogotovo u zraku i na moru.
Bivši direktor Googlea: AI dronovi su budućnost rata
Iako je Ukrajina dosad bila poznata po poljoprivredi i teškoj industriji, a ne elektronici i IT-u, ratni uvjeti pretvorili su zemlju u svojevrsni tech-laboratorij. Više od 200 ukrajinskih tvrtki uključenih u proizvodnju dronova sada rade surađuju s vojskom na fronti kako bi prilagodile i poboljšale njihove performanse, bilo za špijuniranja iz zraka ili za eliminirane neprijateljskog ljudstva i tehnike. I strani ulagači prepoznali su potencijal ukrajinskih inovatora, uključujući bivšeg izvršnog direktora Googlea Erica Schmidta.
Schmidt je uložio je 10 milijuna dolara zajedno s drugim investitorima u D3, ukrajinski start-up akcelerator koji ulaže u dronove i drugu obrambenu tehnologiju.
“Ukrajina neprestano nadmašuje neprijatelja”, napisao je nakon recentnog posjeta Ukrajini u kolumni nazvanoj “Budućnost rata je stigla u Ukrajinu: rojevi dronova” za Wall Street Journal.
Schmidt, koji je savjetovao Pentagon o umjetnoj inteligenciji, uvjeren je da “nemilosrdni rojevi dronova kamikaza s AI-jem” uskoro igrati odlučujuću ulogu u ratovima.
“Budućnost rata bit će diktirana i vođena bespilotnim letjelicama”, zaključio je Schmidt, za koji je prema upućenim izvorima vrlo zainteresira za daljnje ulaganje u ukrajinsku industriju dronova . A mogla bi odigrati sličnu ulogu i u ovom ratu, čiji je ishod i dalje vrlo neizvjestan.
“Ovo je tehnološka utrka 24 sata na dan. Izazov je u tome što se svaki proizvod u svakoj kategoriji mora svakodnevno mijenjati kako bi se stekla prednost”, rekao je pak Fedorov za Washington Post.
Na Twitteru je naveo kako su u godinu dana ovog projekta “ukrajinske tvrtke povećale proizvodnju dronova desetorostruko, a neke i stostruko”, da je “40 novih modela dronova odobreno za proizvodnju”, odnosno dobilo narudžbe za proizvodnju od države po ubrzanom postupku, te da je izgrađena “prva flota pomorskih dronova na svijetu”. Krajem srpnja je najavio slanje 1700 novih dronova na bojišnicu, i to naprednih inačica “opremljenim umjetnom inteligencijom koja će im pomoći da efektno prepoznaju i onda unište ruske mete”.
Kako su reporteri Washington Posta sami mogli vidjeti, takav dron opremljen AI softverom sposoban je nastaviti prema zadanoj meti i kada mu neprijateljsko elektroničko ometanje prekine vezu s operaterom. A osim sofisticiranih dronova domaće proizvodnje, ukrajinske snage još češće koriste improvizirane komercijalne dronove, male i jeftine, kakve se može naručiti iz Kine.
Tu apsolutno dominira kineski proizvođač DJI, čiji kvadrokopter, odnosno dron s četiri rotora Mavic zbog idealnog omjera kvalitete i cijene masovno nabavljaju i koriste i Ukrajinci i Rusi. I takvi komercijalni dronovi, kakvi se nabave za par stotina do par tisuća eura, mogu se konvertirati u oružje pričvršćivanjem eksplozivne naprave koju operater onda može daljinski ispustiti. Tu su i FPV (first person view – pogled iz prvog lica) dronovi kojima operater upravlja manualno pomoću naočala za virtualnu stvarnost, što zahtijeva posebnu obuku i vještine, a koji često služe kao kamikaze koje se zabijaju u metu, noseći eksploziv.
Udari dronovima ili projektilima, kao i sabotaže duboko iza neprijateljskih linija, dobili su u ukrajinskom slengu i posebno ime – bavovna, što znači pamuk, ali je igra riječima jer na ruskom riječ za pamuk, hlopok, može značiti i prasak. Druga vitalna uloga dronova, onih koji su umjesto bombamba opremljeni kamerama, je izviđanje i korekcija vatre za ukrajinsku artiljeriju, što je čini drastično učinkovitijom.
Rusija je u početku rata primjetno zaostajala za Ukrajinom u korištenju dronova, ali u međuvremenu je to nadoknadila. Osim što je nabavila velike količine dronova kamikaza modela Šahed iz Irana, Rusija je pokrenula masovnu proizvodnju njihovih kopija nazvanih Geran 2, kao i vlastitih samoubilačkih dronova modela Lancet. I dok Šahede uglavnom šalju u rojevima na ukrajinske gradove duboko iza fronte, od Kijeva do Odese, pri čemu ih ukrajinska protuzračna obrana prilično efikasno eliminira, Lancete najčešće koriste za uništavanje ukrajinske artiljerije i oklopnih vozila korištenih u protuofenzivi koja i zbog toga ide tako sporo i teško.
Ukrajina procjenjuje da joj Rusija uništi oko 1000 ukrajinskih dronova mjesečno, priznao je Fedorov, dok prema drugim procjenama taj broj iznosi i do 10.000 mjesečno. No dronovi su neusporedivo lakše zamjenjivi nego ljudi, a Putin i njegovi generali i admirali u međuvremenu se moraju pomiriti s tim da nemaju sigurne zone van ukrajinskog dohvata, ni na Krimu ni u Moskvi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_3
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare