Šest scenarija za svijet u 2026. godini i koliko su izgledni

Trump uspijeva okončati rat u Ukrajini

Unatoč svim pričama o tome kako će zapadne sankcije srušiti rusko gospodarstvo i prisiliti Kremlj na popuštanje, čini se da je Vladimir Putin potpuno neuznemiren. Bez obzira na krvoproliće na bojišnicama i Ruse koji stoje u redovima za gorivo zbog ukrajinskih napada dronovima na rafinerije nafte, on je ostao čvrsto usmjeren na ostvarenje svojih maksimalističkih zahtjeva.

U isto vrijeme, u Ukrajini postoje domaća politička ograničenja u pogledu onoga na što Volodimir Zelenski može pristati, a da ne izazove snažnu reakciju javnosti.

Ipak, Trump često djeluje sklon vjerovati da je dogovor moguć. Nakon summita s Putinom na Aljasci, Trump je uhvaćen na uključenom mikrofonu kako francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu objašnjava da misli kako Putin doista želi “postići dogovor sa mnom”.
“Mislim da želi sklopiti dogovor sa mnom. Razumiješ li to? Koliko god zvučalo ludo”, dodao je Trump.

Naravno, tvrdoglavost ruskog čelnika ostavila je Trumpa frustriranim, pa se povremeno pita ne igra li Putin s njim igru — što je, prema navodima, i mišljenje Melanije Trump.

Ruski predsjednik izuzetno je vješt u tome da Trumpa drži na čekanju — i savršeno precizno bira trenutak za javljanje. Primjerice, prošlog je mjeseca održao dvosatni telefonski razgovor, nudeći mogućnost summita baš u trenutku kada je Trump nagovijestio da bi Ukrajini mogao dati krstareće rakete Tomahawk, piše POLITICO.

Može se tvrditi da je produljivanje rata korisno za Putina. Time se dodatno iscrpljuju financijski već opterećene europske države (vidi dolje), a povećava se i rizik od pucanja transatlantskog saveza. Zapad koji je zaokupljen Ukrajinom ide na ruku i Putinovu savezniku Xi Jinpingu dok razmišlja hoće li, i kada, krenuti na Tajvan.

A Putinov bi režim mogao biti ugrožen ako bi rat naglo završio. Brzi izlazak iz ratne ekonomije vjerojatno bi, prema Elli Paneyakh, sociologinji iz think tanka New Eurasian Strategies Centre, potaknuo opasne društveno-političke sukobe. To bi izazvalo, kaže ona, “okrutnu i nemilosrdnu borbu za sve oskudnije resurse”.

Uz ozbiljan manjak ljudstva u Ukrajini — ukrajinske postrojbe uspijevaju rasporediti tek desetak vojnika po kilometru bojišnice — uvijek postoji mogućnost proboja fronte. Ukratko, Putin bi mogao procijeniti da mu se isplati ustrajati: više teritorija, zapadna sigurnosna jamstva toliko razvodnjena da postaju bezvrijedna i ograničenje veličine poslijeratne ukrajinske vojske. To bi savršeno pripremilo teren za kasniji povratak ruskog revizionizma.

Protuargument? Rusko gospodarstvo muče visoke kamatne stope, manjak radne snage i rastući troškovi državnog zaduživanja. Sve je veća zabrinutost zbog loših kredita koje nose ruske banke. Status quo možda neće moći trajati unedogled. No isto tako, Ukrajina bi ove zime mogla biti na rubu sloma zbog neumoljivih ruskih napada na energetsku infrastrukturu i nesposobnosti Europe da u dovoljnoj mjeri financijski podupre Kijev.

Izgledi: 4/1

2026. – godina u kojoj tržišta obveznica kažu: dosta

James Carville, legendarni strateg iz kampanje Billa Clintona, jednom je rekao da bi se volio reinkarnirati u tržište obveznica.
“Tada možeš zastrašiti svakoga”, rekao je.

Čak se i Trumpu čini jasno da postoje moćniji od njega — tzv. obveznički osvetnici, šefovi hedge fondova i mirovinskih fondova te financijski teškaši. Proljeća ove godine morao je pauzirati svoju glavnu politiku “recipročnih carina” kada su tržišta obveznica pokazala nezadovoljstvo.

Snaga globalnih investitora i trgovaca demonstrirana je prije tri godine, kada su burno reagirali na loše tempiran mini-proračun britanske premijerke Liz Truss. Njezin mandat trajao je svega 49 dana — najkraći u britanskoj povijesti — čime je nadmašila i Georgea Canninga, koji je 1827. bio na dužnosti 119 dana, ali je imao opravdanje jer je umro na dužnosti.

Koliko bi još zapadnih čelnika moglo biti prisiljeno otići sljedeće godine jer nisu uspjeli obuzdati rastuće proračunske deficite?

Loše stanje javnih financija — od Japana do Britanije i SAD-a — održava dugoročne kamatne stope na najvišim razinama u više godina. Izazovi visokog javnog duga, sporog rasta i slabe produktivnosti samo se gomilaju. Bit će izuzetno teško umiriti tržišta obveznica.

Potražnja za državnim obveznicama globalno slabi jer institucionalni ulagači gube povjerenje u sposobnost nekih vlada, uključujući SAD, da dugoročno drže financije pod kontrolom.
“Ekonomske reforme potrebne da se pokrije rast duga jednostavno izostaju, a tržišta kapitala to vide”, rekao je u rujnu direktor Deutsche Banka Christian Sewing.

Izgledi: 5/1

Netanyahu ponovno preživljava

Ne zovu ga bez razloga “Mađioničar”. Kad se činilo da je politička karijera Benjamina Netanyahua gotova, on bi izveo nevjerojatan povratak.
“Opsesivan, neumoran borac — neuspjeh za njega nije opcija”, zapisao je njegov biograf Ben Caspit.

Nadimak “Bibi Mađioničar” dobio je još 1990-ih, kada je pobijedio Shimona Peresa na izborima održanima nekoliko mjeseci nakon atentata na premijera Yitzhaka Rabina. Malo tko je vjerovao da može pobijediti 2015., usred kaznenih istraga i optužbi za korupciju, ali opet je izvukao zeca iz šešira i osigurao reizbor oslanjajući se na krajnju desnicu i vjerske nacionaliste — taktiku koju je ponovio i 2019.

Politički nekrolozi ponovno su se pojavili nakon što je Hamas prije dvije godine napao kibuce na jugu Izraela. Njegova vlada bila je široko okrivljena za katastrofalan sigurnosni propust, najteži od Jomkipurskog rata 1973., koji je okončao karijeru Golde Meir.

Parlamentarni izbori moraju se održati najkasnije do listopada sljedeće godine, no kladionice očekuju ranije izbore — što bi Netanyahu i želio. Unatoč 7. listopadu i sudskim problemima, polako je popravio svoju poziciju. Rejting Likuda porastao je nakon vojne kampanje protiv Hezbollahau Libanonu i dodatno nakon “poniženja Irana”.

Trump je možda učinio veliku uslugu Bibiju natjeravši ga da prihvati mirovni plan za Gazu i primirje. Netanyahu je Trumpa iskoristio kao izgovor da zaustavi rat, nadglasavši krajnje desne partnere u koaliciji.

Ankete pokazuju da Likud možda neće dosegnuti 35 mandata iz prošlih izbora, ali ni oporba ne stoji bolje. Likud bi ponovno mogao biti najveća stranka u Knessetu.

Protivnici se nadaju ujedinjenju pod vodstvom Naftalija Bennetta, koji pokušava izbor pretvoriti u izravni dvoboj s Bibijem. Ima li Netanyahu još jedan trik u rukavu?

Izgledi: 3/1

Mađarski „Viktator“ ponovno pobjeđuje

Tko bi se kladio protiv toga da će Viktor Orbán povesti svoju nacionalno-konzervativnu stranku Fidesz do još jedne parlamentarne pobjede?

„Viktator“ — igra riječi koja spaja njegovo ime Viktor i mađarsku riječ za diktatora — pobijedio je na posljednja tri izbora, podsjeća POLITICO. Kao glavna noćna mora europskih centrista i ljevice, oni će ovoga puta biti posebno odlučni da ga sruše kada Mađari u travnju izađu na birališta, željni da se oslobode njegove politike blokiranja i opstruiranja unutar Europske unije.

„Izbori neće biti hermetički izolirani od ostatka Europe“, uz smiješak kaže Frank Furedi, koji vodi bruxellesku podružnicu mađarskog, državom poduprtog sveučilišta Mathias Corvinus Collegium. Furedi predviđa da će Mađarska postati poprište velikog ideološkog okršaja, koji će dodatno polarizirati već duboko podijeljeno društvo.

Trump, MAGA influenceri i Orbánovi saveznici iz skupine Patriots for Europe jednako će biti odlučni u nastojanju da on ostane na mjestu premijera. Već sada, kaže Furedi, ohrabrenje crpe iz rezultata parlamentarnih izbora u Češkoj u listopadu, na kojima je desno-populistička stranka ANO Andreja Babiša ostvarila uvjerljivu pobjedu. Pobjeda nacionalno-konzervativnog kandidata na predsjedničkim izborima u Poljskoj ove godine također im ulijeva samopouzdanje.

No čak ni Orbánovi lojalisti ne sumnjaju da će ovo biti najteži izbori s kojima se suočio u posljednjih 15 godina, pri čemu mu status aktualnog premijera ovaj put predstavlja hendikep.

Izborna kampanja već je u punom jeku. Péter Magyar, europarlamentarac i bivši insajder Fidesza, Orbánov je glavni suparnik i nada se iskoristiti široko rasprostranjeno nezadovoljstvo rekordnom inflacijom, gospodarskim problemima i nizom političkih skandala. Računa na to da će se pojaviti zamor birača od Orbána.

Njegova prozapadna i centrističko-desna stranka Tisza u mnogim je anketama izjednačena s Fideszom, iako neki neovisni anketari smatraju da je Magyar i u prednosti.

No svaki četvrti Mađar još je neodlučan. „Malo trikova i puno kampanje“ moglo bi promijeniti rezultate anketa, smatra politički analitičar Péter Krekó iz budimpeštanskog think tanka Political Capital. „Prednost Tisze nije nepromjenjiva.“

Orbán Magyara prikazuje kao marionetu Europske unije, pa čak i kao ukrajinskog agenta utjecaja koji želi gurnuti Mađarsku u rat. Nada se da će njegove populističke, EU-provokativne poruke — uz pomoć medija koje kontroliraju njegovi saveznici — preusmjeriti fokus izbora na kulturne ratove. To bi mu, još jednom, moglo uspjeti.

Izgledi: 2

Izbija kriza bankarstva u sjeni

Vrijedi se zabrinuti i zbog nereguliranog tržišta privatnog kreditiranja i tzv. banaka u sjeni. Inače suzdržani guverner Bank of Englanda Andrew Bailey već je zazvonio na uzbunu.

U listopadu je upozorio na paralele s financijskim slomom iz 2008. godine, koji je započeo pucanjem američkog balona nekretnina, potaknutog jeftinim kreditima i izdavanjem rizičnih hipotekarnih zajmova slabije kvalitete, koji su potom zapakirani u neprozirne financijske proizvode i tako proširili rizik diljem globalnog financijskog sustava. Rizik se pretvorio u zarazu.

Hoće li globalni financijski sustav ponovno pasti na koljena? Tržišta privatnih kredita postala su ključan izvor financiranja za poduzeća. Dijelom zato što se tradicionalne banke nakon krize 2008. nikada nisu u potpunosti vratile rizičnijem kreditiranju, a dodatno su sputane strožim regulatornim nadzorom.

Dobra je vijest da, za razliku od klasičnih i investicijskih banaka, oni ne koriste depozite građana za ulaganje u dugoročne, nelikvidne imovine; sredstva prikupljaju i posuđuju od investitora, koji uglavnom pristaju na dugotrajno „zaključavanje“ svojih ulaganja. Time se smanjuju kratkoročni rizici za banke u sjeni — barem u teoriji, pa ne bi trebalo doći do masovnih povlačenja sredstava, poput onih kakva su pogodila Lehman Brothers 2008. godine.

No to je teorija. Ako dođe do potresa na tržištu privatnih kredita, posljedice će se neminovno preliti i na druge dijelove globalnog financijskog sustava. A vlade, već financijski iscrpljene, neće biti u mogućnosti organizirati spašavanje poput onog iz 2008., osobito u vremenu još snažnijeg populističkog bunta. Uz to, banke u sjeni snažno su se kladile na umjetnu inteligenciju — a AI procvat mogao bi biti balon koji samo čeka da pukne. Možda je vrijeme za traženje zaklona.

Izgledi: 3/1

Demokrati protiv republikanaca

Republikancima će biti iznimno teško zadržati kontrolu nad Zastupničkim domom.

Stranka aktualnog predsjednika gotovo redovito gubi većinu u Donjem domu na međuizborima — samo se dvaput od 1938. to nije dogodilo. „Oba su izuzetka bila posljedica neuobičajenih okolnosti“, navodi William A. Galston iz centrističkog think tanka Brookings Institution.

Godine 2002. republikanci predsjednika Georgea W. Busha jahali su na valu nacionalnog jedinstva nakon terorističkih napada 11. rujna, dok su 1998. demokrati Billa Clintona profitirali od nepopularnog pokušaja republikanaca da ga opozovu.

Demokratima će posao dodatno otežati kontroverzni plan prekrajanja izbornih okruga koji Trump gura u Teksasu i drugim saveznim državama, a koji bi republikancima trebao donijeti dodatna mjesta — iako će dio toga biti neutraliziran demokratskim prekrajanjem okruga u Kaliforniji. Ipak, s obzirom na to da republikanci u Zastupničkom domu imaju tek tijesnu većinu, demokrati su jasni favoriti za ponovno osvajanje kontrole, osobito ako Trumpov neto rejting ostane negativan. Ohrabrujući znak za stranku bile su velike pobjede demokrata na izborima za guvernere u New Jerseyju i Virginiji u studenome.

Senat je, međutim, sasvim druga priča. Republikanci trenutačno imaju većinu od šest mjesta i nalaze se na znatno sigurnijem terenu. Iako će iduće godine braniti 22 senatorska mjesta, u usporedbi s 13 demokratskih, većina njihovih aktualnih senatora smatra se sigurnima. Samo jedan republikanski senator kandidira se u saveznoj državi u kojoj je na prošlim predsjedničkim izborima pobijedila Kamala Harris. Dvojica demokratskih senatora kandidirat će se u državama koje je prošle godine osvojio Trump.

Sve u svemu, republikanci u Senatu nalaze se u mnogo jačoj poziciji nego njihovi stranački kolege u Zastupničkom domu. Da bi demokrati osvojili Senat, bio bi potreban golem val antitrumpovskog raspoloženja koji bi zahvatio čak i neke od najkonzervativnijih saveznih država. Malo je vjerojatno — ali događale su se i čudnije stvari.

Demokrati osvajaju Zastupnički dom: izgledi 2/1;
Republikanci zadržavaju Senat: izgledi 2/1