Središnji element koalicije je snaga za pružanje sigurnosti koja će biti sastavljena od zapadnih vojnika i koja će eventualno biti raspoređena na ukrajinskom tlu.
“Europa, u cjelini, nije bila ovako snažna i ujedinjena već jako dugo.”
Tako je Keir Starmer, premijer Ujedinjenog Kraljevstva, opisao diplomatske napore za okupljanje “Koalicije voljnih” kako bi se osigurao mogući dogovor za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine – zadatak koji je postao hitan nakon što je Donald Trump iznenadio Europu započevši jedostrane pregovore s Vladimirom Putinom.
Od tog 90-minutnog telefonskog razgovora 12. veljače, europski kontinent pokušava ponovno potvrditi svoj položaj u brzo mijenjajućem nizu događaja kako bi osigurao da se njegov glas čuje i da se njegovi interesi uzmu u obzir. Među tim interesima je i ključna potreba da se zajamči opstanak Ukrajine kao neovisne i suverene države te da se zaustavi Putinov ekspanzionistički plan, za koji mnogi strahuju da će se nastaviti ako njegova invazija uspije.
Da bi se to postiglo, potreban je mirovni sporazum koji će biti čvrst i dugotrajan.
No, Europa duboko ne vjeruje Rusiji, budući da je svjedočila kršenju obveza iz takozvanih sporazuma iz Minska, koji su bili namijenjeni okončanju rata u Donbasu. To objašnjava zašto se sada Europa okuplja u većem okviru kako bi spriječila ponavljanje prošlih grešaka, piše euronews.
“Naš je cilj jasan: osigurati mir”, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog tjedna nakon sastanka na vrhu u Parizu. “Da bismo to postigli, moramo Ukrajinu staviti u najbolju moguću poziciju za pregovore i osigurati da mir koji se ispregovara bude čvrst i trajan za Ukrajince i sve Europljane.”
Tko je dio koalicije?
Zamisao o koaliciji začeta je 17. veljače, kada je Macron sazvao mali sastanak čelnika kao odgovor na telefonski razgovor Trumpa i Putina. Odabir sudionika sugerirao je da se oblikuje novi politički format.
Manje od dva tjedna kasnije, 2. ožujka, dok se Europa još oporavljala od neuspješnog sastanka predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, Keir Starmer je u Londonu održao drugi sastanak lidera s proširenim popisom sudionika.
Na kraju pomno praćenih rasprava, premijer je javno proglasio osnivanje “Koalicije voljnih”, kojom zajednički predvode Britanija i Francuska.
Prošlotjedni sastanak na vrhu u Parizu dodatno je proširio broj sudionika.
Uz Macrona, Starmera i Zelenskog, summit je okupio čelnike iz Belgije, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Njemačke, Grčke, Islanda, Irske, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Španjolske i Švedske.
Turska je poslala svog potpredsjednika, Cevdeta Yilmaza, dok su Australiju i Kanadu predstavljali njihovi veleposlanici u Francuskoj.
Na sastanku su također sudjelovali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, što je dalo širi kontekst razgovorima.
Ukupno, 33 delegacije.
Tko nije u koaliciji?
Većina sudionika koalicije također su članice Europske unije, kojoj se Ukrajina nada pridružiti u budućnosti.
Međutim, postoje neka izuzeća.
Malta i Austrija do sada nisu sudjelovale na sastancima zbog svoje neutralnosti. S druge strane, Irska, koja je također neutralna, bila je prisutna u Parizu. “Spremni smo učiniti sve što možemo da pomognemo”, rekao je u ožujku irski premijer Micheál Martin.
Mađarska i Slovačka su druge dvije članice EU-a koje nisu pridružene koaliciji. One nisu neutralne – obje su članice NATO-a – ali se snažno protive europskom pristupu ratu. Mađarska i Slovačka protive se slanju vojne pomoći Ukrajini, smatrajući to eskalacijom sukoba.
Švicarska, dugogodišnja neutralna država, kao i šest balkanskih zemalja, također su ostale izvan ovih razgovora.
Hoće li SAD biti uključen na bilo koji način?
Trenutno, Sjedinjene Američke Države nisu članice “Koalicije voljnih”. Zapravo, glavni razlog postojanja ove koalicije jest to što je Trump razbio trogodišnje jedinstvo saveznika i krenuo svojim putem pokrenuvši pregovore s Putinom.
Ipak, grupa se i dalje nada da bi SAD mogao u nekom trenutku postati uključen u proces i pružiti određenu pomoć snagama za pružanje sigurnosti, poput zračne zaštite ili razmjene obavještajnih podataka. To bi vjerojatno potaknulo više država da pošalju dodatne vojne trupe.
Britanski i francuski čelnici redovito su u kontaktu s Trumpom kako bi ga izvještavali o napretku koalicije. Svoj rad prikazuju kao nešto što je u interesu i Europe i Amerike, budući da će osigurati mirovni sporazum kojem Trump teži.
Što slijedi za koaliciju?
Nakon sastanaka u Parizu i Londonu, koji su proširili članstvo koalicije, sada je fokus na razradi detalja za pružanje sigurnosti. Predsjednik Zelenski pozvao je vojne predstavnike da posjete Ukrajinu i započnu tehničke razgovore kako bi apstraktni projekt postao konkretan.
“Potrebne su nam jasne, operativne odluke – i zajednička vizija budućeg sigurnosnog sustava,” rekao je prošlog tjedna čelnicima.
Prema Zelenskom, ključno je odgovoriti na nekoliko pitanja: koje će zemlje rasporediti vojnike na kopnu, u zraku i na moru? Gdje će ti vojnici biti smješteni? Kolika će biti snaga za pružanje sigurnosti? Kakvu će imati strukturu? Kako će reagirati u slučaju prijetnje iz Rusije?
Očekuje se da će rezultati ovog rada biti predstavljeni čelnicima na nadolazećem summitu, iako datum još nije objavljen. Prema informacijama AFP-a, ministri obrane koalicije trebali bi se sastati 10. travnja u Bruxellesu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!