Tajni planovi superbogatih za "sudnji dan": Treba li se svijet zabrinuti?

U posljednjih nekoliko godina, priče o tehnološkim milijarderima koji grade podzemna skloništa i kupuju prostrane posjede diljem svijeta potaknule su nagađanja. Jesu li se Mark Zuckerberg, Reid Hoffman i drugi superbogataši počeli pripremati za rat, klimatske promjene ili neku drugu katastrofu? Ili je riječ o nečem sasvim uobičajenom za one s dubokim džepovima?

Uz brzi napredak umjetne inteligencije (AI), strahovi od potencijalnih egzistencijalnih prijetnji samo su se pojačali. Na havajskom otoku Kauai, Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, od 2014. godine radi na svom ambicioznom projektu – Koolau Ranchu, prostranom kompleksu od 570 hektara. Prema izvješću časopisa Wired, imanje uključuje podzemno sklonište od 460 četvornih metara opremljeno vlastitim zalihama energije, hrane i vode, te betonskim vratima poput onih u vojnim bunkerima. Zid visok dva metra zaklanja projekt od znatiželjnih pogleda, a radnici su pod strogim ugovorima o povjerljivosti.

Zuckerberg je prošle godine demantirao glasine da gradi "bunker za sudnji dan", opisujući ga kao "obično sklonište, poput podruma". Ipak, slične konstrukcije pojavljuju se i u njegovom domu u Palo Altu, Kalifornija, gdje je kupio 11 nekretnina i dodao 660 četvornih metara podzemnog prostora. Susjedi to nazivaju "bunkerom milijardera" ili čak "špiljom šišmiša". Troškovi Koolau Rancha procjenjuju se na preko 270 milijuna dolara, a projekt je izazvao kontroverze jer dio zemljišta leži na grobnicama havajskih starosjedilaca, piše BBC u svojoj analizi, a prenosi Večernji list.

Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, govorio je o "osiguranju od apokalipse", napominjući da polovica superbogatih ulaže u slične mjere opreza. Novi Zeland postao je popularno odredište za takve investicije, s milijarderima poput Petera Thiela koji kupuju ogromne posjede. "Kupiti kuću na Novom Zelandu postalo je svojevrsni šifrirani signal među elitom", rekao je Hoffman. Strahovi od klimatskih promjena, geopolitičkih sukoba ili čak tehnoloških katastrofa potiču ovu trku za sigurnošću. No, posljednjih godina, jedan novi faktor dodatno je uzburkao strasti, a to je brzi napredak umjetne inteligencije.

Umjetna opća inteligencija (AGI), točka u kojoj strojevi dosežu razinu ljudske inteligencije, predmet je žestokih rasprava. Ilya Sutskever, bivši glavni znanstvenik OpenAI-a, navodno je 2023. predložio izgradnju podzemnog skloništa za znanstvenike prije nego što AGI bude puštena u svijet. "Svakako ćemo izgraditi bunker prije objave AGI-a", rekao je, prema knjizi novinarke Karen Hao. Tehnološki lideri poput Sama Altmana (OpenAI), Demisa Hassabisa (DeepMind) i Darija Amodeija (Anthropic) predviđaju da bi AGI mogla stići u sljedećih pet do deset godina, možda čak i 2026. Altman je prošle godine izjavio da će AGI doći "prije nego što većina ljudi misli". No, skeptici poput profesorice Wendy Hall sa Sveučilišta Southampton upozoravaju da su takve prognoze često preambiciozne. "Stalno pomiču granice", kaže Hall, dodajući da AI, iako impresivan, još nije blizu ljudske inteligencije.