Milorad Pupovac (SDSS) izjavio je za N1 da nacionalne kvote nisu najspornija točka pregovora s HDZ-om, već da ima više problema za jednu ili drugu stranu.
Izazvali ste dosta polemika sa svojom izjavom o zapošljavanju nacionalnih manjina u javnim i državnim poduzećima. U HDZ-u su rekli da su protiv toga. Jeste li nakon toga razgovarali s Andrejem Plenkovićem, jeste li postigli neki dogovor?
Ne, nismo još imali prilike razgovarati nakon tih izjava, niti smo imali prilike nastaviti razgovor o temama koje su predmet našeg zajedničkog sporazuma.
Kako biste vi onda riješili taj problem, a da to ne bude shvaćeno kao zapošljavanje po nacionalnom ključu?
Postoji nekoliko načina na koje se to moze rijesiti. Prvi je da se vratimo primjeni zakona i da se vratimo ispunjenju obveza koje smo kao članica EU trebali ispuniti akcijskim planom. I drugi je da se osigura participacija predstavnika srpske zajednice u sistemu odlučivanja kad su posrijedi politike javnih ustanova i kad su posrijedi politike javnih, državnih poduzeća. Tako da kad se donose politike koje su razvojne, politike koje su kadrovske da se onda naprosto uključe ljudi koje će naprosto moći reći: “Čekajte, ovdje imamo potrebu da stvari postavimo nesto drukčije. Ne može biti da na nekom području gdje živi neka etnička grupa kao lokalna većina ili značajna manjina da aposlutno nema nikoga uključenog u taj proces i da nije u sistemu zapošljavanja. I drugo kada su posrijedi privredni potencijali na tim područjima, bilo da je riječ o turističkim, eksploataciji šume, drvne industrije, bilo da je riječ o poljoprivredi koja se tiče proizvodnje hrane ili eksploataciji energije, onda je razumljivo da se razgovara s predstavnicima Srba na tom području i s predstavnicima Srba na nivou države.
VEZANE VIJESTI
Što mislite zbog čega na područjima gdje većinom živi srpska manjina oni nemaju svoju predstavnike u tim bitnim poduzećima?
Zbog toga što se netko ponaša kao eksploatator tih područja. I zbog toga što se netko ponaša kao gazda na tim područjima, a ne netko tko brine o tom područjima. Netko tko dijeli odgovornost i razvoj tih područja. Tih područja nema bez ljudi. To se već sad pokazuje. Ne možete razvijati turizam na Plitvicama ako nećete istovremeno razvijati i to da ljudi mogu tamo živjeti, da mogu stvarati i da je njihova ekonomija povezana s ekonomijom samih Plitvica. Bez toga ne ide. To isto vrijedi i za Šume, to isto vrijedi i za Vode, to isto vrijedi i za sve oblike energije koji se mogu dobiti. Oni koji misle da mogu razvijati gospodarstvo bez ljudi i njihove uključenosti, ti ne razumiju što je budućnost gospodarstva u Hrvatskoj. Ti žele pare sada i što pokupim, pokupim, a sutra kako bude.
Kako onda komentirate optužbe da ustvari tražite zapošljavanje po nacionalnim kvotama i nacionalnom ključu?
Tu postoji s jedne strane neki refleks da državna poduzeća i javne ustanove služe za to da političke stranke imaju neku vrstu utjecaja i da onda svoje ljude razmjestaju po tim poduzećima i tim ustanovama i to je svojevrsna činjenica, tu postoji sukob izmedu privatnog kapitala i političkih stranaka. Privatni kapital bi htio još i to preuzeti, a političke stranke kažu “što će onda ostati za nas, čiji smo mi u tom pogledu?” I u tom kontekstu se gleda “evo i SDSS to hoće”. Nije to nama cilj niti mi imamo toliku moć niti mi imamo tu vrstu interesa. Kod nas je riječ naprosto o tome da se borimo za opstanak ljudi koji tamo žive i da hoćemo drugačiju politiku koja će taj opstanak osigurati. A netko je to smjestio u prvu ladicu ili prvu kutiju i pogriješio te pritome otvorio prostor za jednu vrstu nacionalističke kampanje ne uviđajući da je upravo nacionalistička kampanja bila pri zapošljavanju, jer je jedna grupacija bila isključena, a druga je bila uključena. Jedni su dobili posao, a drugi ne mogu dobiti posao. Mi bismo htjeli da se taj nacionalizam promjeni. I zato nas je i zasmetalo to smjestavanje u stranačke uhljebničke ladice s jedne strane, a s druge strane zasmetalo nas je da se ne vidi da je nacionalizam već sada na djelu i da bismo ga mi htjeli korigirati.
Plenković i Jandroković rekli su danas da se ide u depolitizaciju javnih poduzeća i da zapošljavanje po nacionalnom ključu nije opcija. Kako to komentirate i hoce li to biti vas uvjet?
Prvo, i ja sam za to da se stvori depolitizacija. Ja sam za to da se državna poduzeća, javne ustanove depolitiziraju i da imaju profesionalni menadžment koji će odgovarati državi i koji će onda stvoriti potrebnu neovisnost tih poduzeća. S druge strane što se ti s nacionalnog ključa, i ja sam protiv njega i to upravo zato što je on na djelu. Jer kako mi drugačije možete objasniti da u jednom Krnjaku koji je većinski srpska općina ili u jednom Vojniću koja je većinski srpska općina ne možete naći ljude koji rade u javnim ustanovama i poduzećima u vlasnistvu države na tim područjima? Kako ćete to objasniti nego da je na djelu bio nacionalni ključ. Mi želimo da se to ispravi i to se mora ispraviti neovisno o tome što tko mislio, jer je to diskriminacija, a to je protivno našim zakonima.
Hoće li to biti vaš uvjet za potporu Vladi?
Naš uvjet će biti razvoj tih sredina. Naš uvjet će biti zajednička odgovornost za razvojnu politiku i naš uvjet će biti će biti da svi ljudi imaju jednake šanse. To će biti naši uvjeti.
Bez toga nećete dati svoje potpise?
O tome ćemo razgovarati i siguran sam da ćemo naći zajedničko rješenje jer takvo stanje se ne može održati. To je stanje u kojem ta područja neće imati budućnosti.
Želite li odgovor za to rješenje već sada prije sastavljanja vlade ili se to može prolongirati i nakon sastavljanja vlade?
Dogovor moramo postići sada, a vremena će nam trebati dosta. Da biste vi neku razvojnu politiku stvorili, da biste ju primijenili, da biste onda nakon toga stvorili radna mjesta koja će svima otvoriti mogućnost za zapošljavanje, za to treba vremena. Mi ne želimo da se sad jedne baci van, a druge primi. Mi naprosto želimo da na tim područjima postoji podijeljena odgovornost izmedu ljudi koji tamo žive, izmedu pripadnika različitih etničkih grupa, različitih naroda, između Hrvata, Srba, Bošnjaka tamo gdje ih ima, Roma gdje ih ima, Mađara tamo gdje ih ima, i drugih.
Kako teku pregovori, ima li još spornih točaka?
Pa ima još dosta posla oko usuglašavanja. Nije ovo ni najspornija niti jedina stvar oko koje se trebamo usuglašavati. Dakle, vjerujem da ćemo vrlo brzo nastaviti razgovore jer je sada HDZ okupiran razgovorima s Mostom.
Koja je to najspornija stvar?
Tu ima nekih 20-ak točaka kada je u pitanju suradnja izmedu HDZ-a i SDSS-a. I može ih biti više koje mogu predstavljati problem jednoj ili drugoj strani razgovora. Tako da ja ovog trenutka ne bih isticao ništa posebno zbog toga što želim dati priliku da o tome razgovaramo.
Sudjeluje li uopće Most u pregovorima s vama i je li vam to problem?
Most ne sudjeluje s nama ni u kakvim razgovorima i ukoliko se pregovori izmedu HDZ-a i Mosta završe pozitivno bilo bi normalno da Most sudjeluje u razgovorima i s onime što su naša politička stajalista i programski zahtjevi. Posebno zbog toga što bi bilo dobro da upoznamo i što su Mostove politike i programski zahtjevi. Nadam se da to nije samo tih sedam točaka o kojima se govori, jer država treba ozbiljne politike u sferi manjina, obrazovanja, kulture, u sferi razvoja, gospodarstva, financija, monetarne politike, lokalne samouprave. Dakle svi bismo to htjeli čuti kada je posrijedi buduća politika vlade. Mi to zasad ne znamo. Znamo otprilike kakve su pozicije HDZ-a, a kakve su pozicije Mosta, mi to ne znamo.
Plenković je izjavio da je telefonski razgovarao s manjinama i da je načelno dobio vašu podršku. Jeste li već dali tu podršku?
Upravo tako, gospodin Plenković ima našu načelnu podršku, ali smo se jednako tako dogovorili da će našu podršku imati kada završimo razgovore o sporazumima.
Za kada je zakazan idući sastanak?
Nemamo jos termin, ali vjerujem da će biti vrlo brzo i vjerujem da mi taj naš dio posla možemo razmjerno brzo odraditi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
