Gost Novog dana Tihomira Ladišića bio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko koji je u "Temi dana" analizirao rad Sabora u protekloj godini.
I ove je godine Sabor bio mjesto teških međusobnih optužbi, kritika zbog rastrošnosti, nedolazaka na sjednice i šutnje pojedinih zastupnika. U Temi dana Novog dana Tihomir Ladišić razgovarao je s Josipom Lekom.
“Analizu rada Sabora i zastupnika u 2014. godini treba prepustiti stručnjacima, a mi govorimo o percepciji hrvatskih građana. Mi smo u ovom mandatu održali 15 redovnih sjednica i oko 450 sjednica radnih odbora. Ove godine nama je u zadaći jedna nova funckija, a to je nadzor rada Vlade u tijelima EU. Ta funkcija Sabora još nije dovoljno vidljiva”.
Leko je rekao kako ni on ni ostali zastupnici nisu zadovoljni percepcijom koju imaju građani o radu Sabora.
“Nismo zadovoljni. Većina zastupnika nije zadovojna percepcijom ni s efektima donesenih odluka. To je kompleksno pitanje i to treba odgovorno analizirati pa se nadam da ćemo imati nekoliko plenarnih sjednica na tu temu. Planiramo donijeti i kodeks ponašanja zastupnika Hrvatskg sabora”.
Predsjednik Sabora osvrnuo se i na one zastupnike koji se gotovo ni ne pojavljuju u Saboru ili ih se ne može vidjeti za govornicom, a za to dobivaju plaću.
PROČITAJTE JOŠ
“To govori o tome kako tko poštuje instituciju Sabora. To je više stvar onih koji ga biraju i to je odluka hrvatskih građana. Tko je taj drugi koji bi ga trebao kazniti što je u Saboru samo dizao ruku. Najvažanija politička funkcija jest glasovanje. Građani bi i nakon pet godina trebali znati za što je sve pojedini zastupnik glasao. Nažalost, nismo uredili statistiku koja bi dala građanima potpuni uvid u rad Sabora. Sad želimo pratiti rad svakog zastupnika, koliko je puta došao u radno tijelo, koliko tko troši vremena u Saboru, strankama, s građanima, udrugama građana. Mi smo tu zakazali”.
Leko je nabrojio i najznačajnije odluke Hrvatskog sabora u protekloj godini.
“To su naravno odluke u kojima se odlučuje o novcima, dakle donošenje proračuna. Sabor je proteklih godina donio odluke koje ostavljaju traga na zemlju. Mi smo mijenjali Zakon o radu, fiskalizaciji, o fiskalnoj odgovornosti, legalizaciji objekata… Ti zakoni bitno utječu na život građana. Zato je važno odrediti što je važno za trenutnu budućnost i na budućnost na više mandata. Moramo raditi na tzv. ekonomskom Ustavu jer moramo znati gdje idemo i gdje se možemo razvijati”.
Osvrnuo se i na odluke koje Sabor nije donio, a možda je trebao, poput slanja referendumskih inicijativa na mišljenje Ustavnom sudu.
“Uloga Sabora je definirana i toga se moramo držati. Ustavom su određeni djelokrug i nadležnosti svakog tijela. To koje su poslane je pravo Sabora i njegova odgovornost. Ustavni sud odlučuje je li to u skladu s Ustavom.
Predsjednik Sabora komentirao je i inicijativu za promjenu izbornog sustava.
“Iskreno rečeno, ja ponavljam svoj stav da se zanimam da se promjeni zakon u smislu veće mogućnosti građana da biraju tko će ih zastupati. Sad je u tijeku proces pregovaranja”.
Leko kaže da su brojne odluke u Saboru donesene konsenzusom svih zastupnika, ali ih nije znao nabrojati.
“Sabor je donio značajan broj odluka konsenzusom. Preko 200 zakona je doneseno jednoglasno. Ne znam sad nijedan zakon napamet, ali mogu vam poslati popis i on postoji na stranicama Sabora. Nisam se pripremio za takvo pitanje da bih ih mogao imenovati”.
Leko je komentirao i političke prijedloge kojima bi Sabor birao predsjednika Republike. On se zalaže da ostane postojeći sustav izravnog biranja.
“Ja se zalažem za tzv. ravnotežu, parlamentarnu ravnotežu. To znači da je sadašnja situacija u Ustavu dobro izbalansirana. Svatko u svojem djelokrugu snosi dio odgovornosti. To vrijedi i za Sabor, Ustavni sud, Vladu, predsjednika, sve pravosudne institucije. Ustav se mora tumačiti kroz ta vrijednosna načela. Ja sam za izravni izbor”.
Leko je naglasio kako s braniteljskom populacijom koja već dva mjeseca prosvjeduje u Savskoj treba biti suptilan u pregovorima.
“Oni se često osjećaju nemoćni i zato s njima treba biti suptilan. Ja sam jučer s njima razgovarao da odu kući iz šatora bar za vrijeme praznika. Mi smo u Saboru donijeli neke zaključke pa je povučena odredba oko mirovina. Zatim smo dogovorili da će se u Odboru za ratne veterane osnovati radna skupina koja će raditi na novom Zakonu o hrvatskim braniteljima kojim bi se uredila sva njihova prava. Treće, vrlo važno, da se u okviru tih promjena zadrže prava u razini koja sada postoje. Predstavnici koji su bili u Saboru imaju svoj način odlučivanja. Nisu se htjeli izjasniti, ali nisu rekli ni ne nego da će razmotriti situaciju. Napravit ćemo sjednicu Sabora u siječnju o svim drugim svarima koje oni traže, a to će biti negdje između 10. i 15. siječnja”.
“Prosvjed je demokratki princip, ali što će se tražiti i što će se dobiti to je druga stvar. Prosvjed sam po sebi nije problem jedino nije dobro ako se pretvori u ultimatum jer to onda nije više produktivno u demokratskom smislu. Zato ja tražim od prosvjednika da se sve rješava putem demokratskih procesa jer je to važno i za njihov ugled”.
Leko je komentirao i njihovu poruku da će doći na Markov trg otkud će tada netko morati otići.
“To su poruke iz mentaliteta koji vlada među braniteljima. To nisu diplomati nego ljudi koji su branili zemlju i imaju čvršći pogled na stvari od političara i diplomata. I zato kažem da s njima treba suptilno razgovarati i to treba razumjeti. Branitelji su se borili za samostalnost, demokraciju i cjelovitost zemlje. Ako tako gledamo onda moramo čuvati te vrijednosti”.
Osvrnuo se i na političke zahtjeve za prijevremenim parlamentarnim izborima.
“Oporba ima dvije zadaće, da u dijalogu kontrolira i pritišće vladu. Volio bih da imaju više konstruktivnih prijedloga, a manje pritisaka. Ne vidim mogućnost za prijevremene izbore trenutno. Vlada u svakoj godini ima odgovornost isto kao da joj je prva godina. Pa makar zbog toga izgubili izbore ja sam za promjene”.
Predsjednik Hrvatskog sabora poslao je i poruku hrvatskim građanima.
“Imamo puno uspjeha. Hrvatska je u kratkom periodu napravila zaista sjajne promjene. Ušli smo u EU i NATO, u Hrvatskoj je opća sigurnost na visokoj razini. U ekonomskom smislu smo gotovo 20 godina vozili krivim putem. Važne su promjene i treba se tražiti društveni konsenzus u starima koje možemo razvijati. Bez toga nećemo moći prevladati zaduženost zemlje na način da se možemo razvijati i vraćati. Moramo znati gdje ćemo raditi prodore”, zaključio je Josip Leko.
