Suočen s dugom koji mjesečno raste za novih 50-tak milijuna kuna i bez ideja kako ga smanjiti, ministar zdravstva Milan Kujundžić poručio je da treba povećati prihodovnu stranu zdravstvenog proračuna, i to na teret građana.

Jedna od mogućih opcija za krpanje zdravstvenih rupa, otkrio je ministar, jest i uvođenje obveznog dopunskog zdravstvenog osiguranja, i to po uzoru na susjednu Sloveniju.

Kujundžić kao primjer navodi da je u Sloveniji dopunsko osiguranje obavezno i to prema sedam dohodovnih razreda: oni s minimalnom plaćom izdvajaju 20 eura mjesečno, građani s prosječnom plaćom 29 eura, a oni čije plaće pet puta premašuju državni prosjek mjesečno za dopunsko osiguranje izdvajaju 75 eura.

Policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, prema službenim podacima, danas ima oko 2,5 milijuna građana. Plaća je, kažu podaci HZZO-a s kraja veljače, 1.634.850 osiguranika, dok je za njih 819.226 trošak dužna pokriti država. Ako izuzmemo djecu do 18 godina, za koju su zdravstvene usluge besplatne, izvan sustava dopunskog osiguranja HZZO-a nalazi se oko 700.000 građana, i to mahom radno aktivnih, koji procjenjuju da im takvo osiguranje nije potrebno ili su sklopili police privatnog zdravstvenog osiguranja.

Njihovim uvođenjem u sustav dopunskog osiguranja kao obveznog, na mjesečnoj bi se razini uz postojeću cijenu police dobilo oko 50 milijuna kuna, što je jednako mjesečnom rastu novog duga. Taj bi prihod, dakle, donio samo toliko da se dug zaustavi na postojećoj razini.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.