Treba li nam žuto svjetlo na semaforu?

Vijesti 05. ožu 201914:14 > 14:21
Davor Puklavec/PIXSELL

O izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama za Studio 4 HRT-a govorio je stručnjak Siniša Mihelić, koji je upozorio na brojne nelogičnosti na našim prometnicama.

Često se u posljednje vrijeme, uslijed teških prometnih nesreća, može čuti da će se drastično povećati kazne. Najtežim prekršiteljima oduzimat će vozačke dozvole, automobile, plaćat će se i kazne veće od deset tisuća kuna. No sve to tek mora postati dio prijedloga zakona koji će se tijekom ove godine naći u vladinoj proceduri.

Opravdano se postavlja pitanje. Može li represija uvesti više reda na naše prometnice?

Što se tiče teških prometnih nesreća, primjerice sudara prilikom prolaska kroz crveno svjetlo, Siniša Mihelić iz Sindikata pješaka i biciklista kaže da živimo u 21. stoljeću i da brojne zemlje diljem svijeta odavno koriste semafore s brojačima.

Kamere umjesto presretača

Kao pozitivan primjer u Hrvatskoj istaknut je grad Samobor, gdje su počeli postavljati semafore na kojima se vidi koliko je sekundi preostalo do paljenja žutog, odnosno crvenog svjetla.

“S brojačima bi točno znali koliko još imate zeleno, ne bi se dogodilo da ostanete usred križanja. Vi u Zagrebu imate takav sustav da vam se zeleno odjednom ugasi i vi ste zapravo u crvenom svjetlu. Žuto svjetlo pak služi tome da prilagodite vaš prolazak kroz raskrižje, a ono se zakonski zapravo tretira kao crveno. Onda ako je tako, treba ga ukinuti, ne treba nam”, ističe Mihelić.

Dodaje i da bi se pitanje presretača na autocestama i velikih troškova moglo riješiti postavljanjem kamera jer se radi o višestruko jeftinijem rješenju.

“No imate i slučaj da u tunelima postoje kamere, no njihove se snimke ne mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.”

Također, zakon je tako napisan, smatra Mihelić, da se uz dobre odvjetnike i puno novca, može isposlovati uvjetna kazna, iako se realno radi o vrlo teškim prekršajima.

Mihelić također smatra da bi prekršaje pješaka ili biciklista trebalo rješavati prvenstveno edukacijom te eventualno uvjetnim osudama.

Dodaje da veliki problem predstavlja i loša prometna regulacija. Primjerice unutar pet kilometara, na autocesti može postojati više promjena ograničenja brzine, zna se dogoditi da se ona mijenjaju od 30 do 130 kilometara na sat, zbog tunela ili nekih privremenih ograničenja.

“Većim kaznama se tu ništa neće postići, naime, imate znakove koji su van pameti. Ministarstvo prometa mora prvo analizirati sve ceste, Ministarstvo gospodarstva smisliti neki novac, počupati znakove i staviti nove”, zaključuje Mihelić za Studio 4.

Stiglo ljepše vrijeme, MUP upozorava motocikliste

“Lijepo vrijeme tijekom proteklog vikenda izmamilo je na prometnice ljubitelje vožnje motocikala i mopeda.Užitak je upravljati ovim vozilima, ali dragi vozači, vodite li brigu o sigurnosnom aspektu vožnje i čuvate li druge sudionike u prometu?

Prošle 2018. godine na hrvatskim je prometnicama smrtno stradalo 59 vozača/putnika motociklima i mopedima, dok ih je 1.970 lakše ili teže ozlijeđeno.

Vozači i putnici tih vozila često su žrtve drugih nesavjesnih vozača ostalih motornih vozila, koji grubim kršenjem prometnih propisa ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu.

Dragi motociklisti i mopedisti, 59 smrtno stradalih osoba, je 59 života kojih se trebate prisjetiti prilikom svakog uključivanja u promet. Budite savjesni i odgovorni sudionici u prometu te brinite o sigurnosti drugih”, ističu u MUP-u.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram