U hrvatskim se trgovinama sve više krade, pročitajte kako to rade profesionalci

Vijesti 14. stu 201914:29 > 14:34
Ilustracija

U posljednje vrijeme raste broj krađa u hrvatskim trgovinama, a u većini slučajeva na sceni su iskusni lopovi koji preprodaju ukradenu robu na sivom tržištu. Najčešće se krade luksuzna roba, a lopovi paze na to da vrijednost ne prijeđe 1000 kuna kako bi izbjegli automatsku kaznenu prijavu.

Gubici koje trpe trgovački lanci zbog krađa su ogromni i procjenjuju se na milijardu kuna godišnje, što čini jedan posto ukupnog prometa. Pojedinim trgovcima štete od krađa pojedu cjelokupnu dobit, a najviše su ugroženi oni koji ne vode računa o mjerama zaštite.

U prvih devet mjeseci ove godine MUP je zabilježio 1157 krađa u trgovinama za koje su podnesene kaznene prijave po službenoj dužnosti. Riječ je o krađama u kojima je otuđena roba vrijednosti iznad 1000 kuna. Krađa manje materijalne vrijednosti, čiji se počinitelji ne progone po službenoj dužnosti, znatno je više.

Trgovci upozoravaju na to da je na sceni sve više serijskih kradljivaca koji vješto zaobilaze alarme i sigurnosne kamere. Profesionalci uglavnom otuđuju skuplje proizvode manjeg obujma, one koji se lako mogu sakriti.

‘Najčešće su podložni krađama artikli kao što su skupa alkoholna pića, vina, kava, skuplje čokolade i bombonijere, kozmetika, sirevi, suhomesnati proizvodi’, otkrivaju iz Konzuma, naglašavajući da u njihovim dućanima operiraju kradljivci različitih dobnih skupina i profila.

Iskusni lopovi uvijek paze da vrijednost ukradene robe ne prijeđe granicu od 1000 kuna kako bi izbjegli automatski kazneni progon. Trgovci u takvim slučajevima u pravilu ne pokreću tužbe, a kradljivci se izvuku s ‘ukorom’.

Stručnjaci pak upozoravaju kako trgovci svojim stavom da se sitne krađe ne isplati goniti privatnim tužbama rade veliku grešku jer bi se štete mogle značajno smanjiti kada bi se kazneno progonile barem osobe uhvaćene u sitnoj krađi u više navrata. Tim više što zakon u takvim slučajevima omogućuje zbrajanje štete pa se po toj osnovi i sitni kradljivci mogu kazneno goniti po službenoj dužnosti.

Profesionalci pomno isplaniraju krađu, a često uključuju i pomagače. Nije tajna to da najteže krađe obično nastaju u dogovoru kradljivaca sa zaposlenicima trgovine.

Lopovi se koriste različitim trikovima kako bi zavarali trgovce. Primjerice, dok jedan kradljivac izaziva incidentnu situaciju i privlači pažnju prodavača, drugi ‘pelješi’ police. Trik koji često koriste je da na blagajničku traku ne izvade sve proizvode iz kolica, nego velika pakiranja, poput paketa mlijeka ili pića, ostave u donjem dijelu kolica. U slučaju da blagajnik primijeti takav pokušaj krađe, prave se nevini braneći se kako su zaboravili staviti proizvode na traku.

Istraživanja pokazuju da čak 74 posto blagajnika ne provjerava jesu li kolica prazna kada ih kupac gura pored blagajne te da 10 posto kupaca ostavlja neplaćene proizvode u kolicima i košaricama.

U borbi protiv kradljivaca trgovci koriste sigurnosne mjere, od fizičke zaštite (zaštitari, detektivi) do sofisticiranih tehničkih rješenja. U Konzumu naglašavaju da u cilju prevencije rizika kontinuirano provode mjere kao što su ugradnja raznih sustava tehničke zaštite, korištenje usluge tjelesne zaštite i edukacije zaposlenika.

Da su krađe učestali problem, potvrđuju i iz Lidla, u kojem koriste više načina zaštite, pa tako u trgovinama imaju zaštitare, a vode računa i o osiguranju samih proizvoda, piše tportal.

Proizvodi veće vrijednosti obično su zaštićeni senzorima povezanim s alarmnim uređajima. Međutim vješti kradljivci zaobilaze alarme koristeći specijalne uređaje (tzv. jammeri) koji ometaju senzore ili pak stavljaju ukradene proizvode u vrećice obložene aluminijem koje blokiraju signal.

U nadmudrivanju s lopovima najgore prolaze trgovci koji štede na sigurnosti jer kradljivci brzo nanjuše gdje ima prostora za akciju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.