Što ovakva presuda, ukoliko uskoro postane javna i pravomoćna znači za dužnike, a što za banke objasnio je odvjetnik desetaka korisnika kredita u švicarcima Vlaho Hrdalo.
Krenimo redom, što za dužnike znači odluka Vrhovnog suda prema kojom valutna klauzula ostaje, a promjenjiva kamata se mijenja?
VEZANE VIJESTI
Znači vjetar u leđa jer su mnogi od njih do sad kalkulirali podnijeti tužbu ili ne jer nisu znali hoće li Vrhovni sud možda promijeniti odluku Visokog trgovačkog suda iz 2014. godine. Čini mi se da to znači i gašenje nada da će se valutna klauzula ukinuti osim ako se u to ne umiješa Ustavni sud.
Govoreći konkretno, na što može računati osoba koja je podigla kredit na 100 000 švicarskih franaka i koja je razlika između korisnika kredita koji su otplatili kredit i onih koji su još uvijek u postupku vraćanja?
Jedna od mojih stranaka ima toliki kredit i sudski vještak kojeg je angažirala izračunao je da pretplata u ovom slučaju 9.286 franaka. Valutna klauzula djeluje u oba smjera tako je i ta preplata u francima. Ako bi došlo do isplate ona bi se po sudskoj praksi vršila po prodajnom tečaju HNB-a na dan plaćanja. Što znači da se to danas događa radi se o nekih 67 tisuća kuna koje bi banka trebala platiti u ovom konkretnom slučaju.
Zbog čega su Općinski sudovi bili toliko zbunjeni ukoliko je već postojala odredba koje je promjenjivu kamatnu stopu učinila ništetnom?
Određeno je da je postojala ta povreda u smislu da su banke izazvale neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana ugovorivši odredbu kojom se kamatna stopa mijenja odlukom banke koja je neppoštena i ništetna. Taj postupak nema kompenzacijski karakter, već se upućuje pojedinu osobu da svoja prava ostvaruje u zasebnim postupcima.
Možemo li očekivati da će se sad korisnici kredita u švicarskim francima početi obraćati u sve većem broju Općinskim sudovima i da će oni odlučivati kao sud u Osijeku koji je potpuno ugovor proglasio ništetnim?
Mislim da ne jer je sud u Osijeku progalsio ništetnim cijeli ugovor. Mislim da će u žalbenim postupcima doći do promjene takvih odluka. Nadam se da se Vrhovni sud vodio svojom ustavnom ovlasti, a to je da osigurava jedinstvenu primjenu prava. Mi imamo presudu od 2014., ali provedba nije bila ujednačena – od potpunog odbijanja do ove odluke u Osijeku gdje je potpuno usvojen.
Što se sada korisnicima kredita sada isplati?
Mislim da bi bilo oportuno da se to riješi kroz nekakvu nagodbu, ali banke dosada nisu pokazivale spremnost da se nagode tako da mislim da će dužnici morati krenuti u tužbe. Ostaje još samo da se to riješi između Vlade, banaka i Udruge Franak.
Činilo se da bi rješenje moglo biti konverzija kredita u eure.
To je zadnja izjava ministra Lalovca. Dobar bi dio dužnika prestao na konverziju u eure. No onda osta je pitanje tečaja. Vjerujem da bi se teret trebao podijeliti, ali ne na način da dužnici snose veći dio tereta jer su banke nametnule te odredbe.