Analiza: One koji misle da u Iran stiže demokracija, uputio bih na američku invaziju na Irak

Dario Špelić započeo je kratkim povijesnim pregledom iranskog nuklearnog programa, u kojemu je detektirao trenutak kada je izraelski režim počeo Teheran doživljavati kao egzistencijalnu prijetnju.

"Postalo je jasno da će do ovoga sukoba doći u trenutku kada je izraelski sigurnosni, vojni, ali i politički establišment zaključio kako je iranski nuklearni program postao toliko velik da predstavlja egzistencijalnu prijetnju za Izrael", kazao je.

"Iranski nuklearni program dug je i seže još u vremena šaha Reze Pahlavija. To je bio civilni nuklearni program i manje više se nitko na to nije obazirao, šah je bio naklonjen SAD-u."

Ključna točka u osamdesetima

Ključnu točku u genezi sukoba koji je eskalirao izraelskim napadom na Iran pronašao je u prošlom stoljeću.

"Ključna stvar počinje 1982., kada novi lider Ruholah Homeini želi revitalizirati nuklearni program. Rezon je bio vezan uz napad Iraka na Iran. Rezonirali su: "Da smo imali atomsku bombu, ne bi nas nikada napali."

"To je ipak ostalo ispod radara do početka dvijetisućitih, kada taj program postaje tako velik da ga Izrael doživljava kao prijetnju."

Snažna iranska mreža

Pa ipak, dodaje kako je Iran kroz godine stvorio vrlo jaku regionalnu mrežu saveznika.

"Sama činjenica da postoji tzv. Šijitski polumjesec, ili ono što se nazivalo Osovinom otpora, najbolje pokazuje koliko je iranski režim od trenutka stvaranja žilav i jak."

"Nemojmo zaboraviti da je jedan od prvih gostiju novog iranskog režima nakon 1979. bio Yasser Arafat, koji je u praznom izraelskom veleposlanstvu podigao palestinsku zastavu. Dakle, mreža koju je Iran od 82. sve do Hamasovog napada 2023. razvio bila je fascinantna. Ona se prostirala od Sredozemnog mora do Crvenog mora i Indijskog oceana. To je učinilo Iran najvećim neprijateljem Izraela", kazao je.

Iranski blok oslabljen, ali ne i eliminiran

Iranski blok otpora, dodaje, oslabljen je, ali nije eliminiran.

"Danas je to drugačije. Svi su iranski saveznici, poput Hamasa i Hezbollaha, doživjeli teške udarce, ali ta Osovina otpora još uvijek nije slomljena. U njoj više nije Sirija, ali to ne znači da je potpuno nestala. Pitanje je što će biti za pet do sedam godina."

"Iranski režim svašta je prošao u svojoj povijesti: desetljeća sankcija, tajne ratove s Izraelom i SAD-om, tako da mi se čini da će se ovaj sukob nastaviti."

Međutim, ako je Izraelov cilj promjena režima, kakve bi to posljedice moglo imati na regiju, a samim time i čitav svijet?

"Sve koji razmišljaju u pravcu promjene režima i širenja demokracije u Iranu uputio bih na 2003. i američku invaziju na Irak. Tada se isto govorilo o tome da će Irak dobiti demokraciju i da ćemo imati Srednji istok iz snova. A sada je Irak jedan od saveznika Irana u Osovini otpora", zaključio je Špelić.

Više o napadu Izraela na Iran pročitajte OVDJE.