Deutsche Welle: Ima li u Hrvatskoj mjesta za strance? "Ljudi drukčije boje kože promatraju se kao prijetnja"

Posljednji slučajevi premlaćivanja filipinskog turista u Zagrebu i sirijskog pomorca u Rijeci ponovno su otvorili pitanje koliko je hrvatsko društvo spremno za sve veći broj stranih radnika i migranata.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra da država nije dovoljno pripremila društvo na dolazak većeg broja ljudi iz drugih zemalja te upozorava na izostanak ozbiljne migracijske i integracijske politike.

Ističe kako dio političkih aktera i javnog prostora dodatno potiče antimigrantsko raspoloženje i govor mržnje, posebno na društvenim mrežama, piše Deutsche Welle.

"Brojke ne pokazuju stvanro stanje"

Prema njezinim riječima, problem nije samo u pojedinačnim napadima nego u širem društvenom ozračju u kojem se ljudi drukčije boje kože ili podrijetla sve češće promatraju kao prijetnja. Dodaje i da obrazovni sustav premalo govori o rasizmu, diskriminaciji i ljudskim pravima.

Iako policijske statistike pokazuju 75 kaznenih djela motiviranih mržnjom u 2025. godini, pravobraniteljica upozorava da brojke ne prikazuju stvarno stanje jer se dio napada vodi kao obična imovinska kaznena djela, iako postoji jasna rasna ili etnička motivacija.

"Postupno se normalizira netrpeljivost"

Politologinja Vedrana Baričević upozorava da je granica prihvatljivog već odavno prijeđena te da nasilje prema strancima treba promatrati kao simptom dubljih društvenih i političkih promjena. Smatra da se strance i migrante godinama prikazuje kao prijetnju društvu i nacionalnom identitetu, čime se postupno normalizira netrpeljivost.

Dodaje kako se kroz politički i javni diskurs određene skupine dehumanizira, a nasilje relativizira, zbog čega pojedinci sve češće svoje postupke doživljavaju kao "obranu društva“.

Istodobno upozorava da ekstremni stavovi ipak nisu dominantni u hrvatskom društvu te ističe važnost građana koji javno reagiraju i pokazuju solidarnost prema strancima i manjinama.