Dora Kršul (Telegram) i Ilija Radić (N1) gostovali su u Točki na tjedan kod naše Mile Moralić. Razgovarali su o tragediji koja je potresla čitavu Hrvatsku, ali i regiju. Tragedija je ponovno bacila svjetlo na uvelike zanemareno pitanje - mentalno zdravlje mladih i izostanak podrške zaposlenima u sustavu školstva.
“Teško je pretpostaviti što je u ovom trenutku prava reakcija. Mi smo to gledali na televiziji, u nekoj dalekoj Americi, a mi smo sigurna država, nema takvih problema. I kad se dogodilo u Srbiji i dalje smo bili – sigurna država. Ne treba prevenirati, ne trebati gledati unaprijed. Nažalost, opet se pokazalo da trebamo naučiti na vlastitoj tragediji i da se tek onda neke stvari krenu pomicati s mrtve točke”, rekao je Ilija Radić.
“Predstavnik vijeća roditelja Marko Sikirica kaže da Hitne nije bilo pola sata. Kako, zašto? Dobili smo informaciju da je helikopter Hitne išao iz Rijeke za Zagreb pa ranjenog dječaka vozio u Dubravu, da bi kolima Hitne pomoći potom išao na Rebro”, rekao je novinar i dodao:
“Što se tiče reakcija politike – svi su sada pametni i svi sve znaju, mene samo zanima – gdje su bili dosad?”
Zanemarivanje školstva
Novinarka Telegrama Dora Kršul jasno ističe – školstvo je u Hrvatskoj – zanemareno s političke razine.
“Školstvom se bavimo kad su neke akutne situacije, o njemu pišemo u situacijama poput one s dječakom koji je radio probleme u nizu škola koje je pohađao, a za koga se rješenje nije pronalazilo. Građani ove zemlje su prije osam godina pokazali da im je školstvo bitno i da je obrazovanje nešto što dira apsolutno svakog građana. Prije osam godina 50 tisuća ljudi je bilo na ulicama radi boljeg obrazovanja, godinu dana kasnije smo imali podršku ideji boljeg obrazovanja.
Nakon toga je Vlada Andreja Plenkovića anestezirala razgovor o javnim politikama koje će se ticati školstva. Mi ne trebamo zidati, graditi, nadograđivati škole, već govoriti o sadržaju onoga što škola jest. A to su učenje, podučavanje, nastavni procesi i procesi podrške – učenicima, nastavnicama, roditeljima. O tome ne govorimo i propuštamo činiti to već neko vrijeme. Na to što propuštamo činiti je ova tragedija, silom prilika, bacila svjetlo”, govori.
Sada je red na političarima, smatra.
“Očekujem od ministra obrazovanja Radovana Fuchsa da sutra sazove press konferenciju s jasnim planom – što će u području politika koje se tiču obrazovanja učiniti u narednom periodu. Mi kao građani imamo pravo to zahtijevati”, rekla je Dora Kršul.
Kome trebaju znatiželjnici?
Koji motiv država može imati da zanemaruje školstvo i podršku unutar istoga koja se neophodno nadovezuje na socijalni sustav?
Ilija Radić ističe da se sve svodi na prioritete:
“Sami biraju što im je bitno i čime će se baviti, što je u tom trenutku oportunitetno. Je li to podrška Ukrajini, nabavka zrakoplova, politikanstvo… Kako će njih uopće biti briga kakvi mladi izlaze iz škola ako vidimo kakva je politička komunikacija u državi, kako komuniciraju dvije najmoćnije političke figure u državi? Zašto bi takvim ljudima bili u interesu mladi, znatiželjni radoznali ljudi koji se uče razmišljati? Što je manje takvih – manje je i propitivanja. Bacimo kruha i igara. Ako se međusobno nazivate plameni jazavac i 50-godišnji šmrkavac, to je zabavno. To je TikTok politika.
Ali ako se ulaže u školstvo i pritom mislim od vrtića, ako se razvija svijest mladih ljudi i želja za propitivanjem, dobit ćemo radoznale. A ovako… Ovako je najbolje za političare da se mladi ni ne petljaju, da na izbore ni odlaze jer će njihova vojska napraviti svoje”, rekao je Ilija Radić.
Neslužbene informacije – nedopustive
Osvrnuvši se na izvještavanje medija u slučaju u Prečkom, Dora Kršul smatra da je novinarska struka kao takva devastirana:
“Usprkos apelima HND-a i onime što mi sami trebamo znati o poslu koje radimo, bilo je situacija koje su bile neprihvatljive i mislim da je bitno da o njima govorimo mi sami i da istaknemo da nije u redu, nesluženo, na televiziji, proglašavati nečiju smrt. Probajmo imati u svijesti roditelji koji autom jure prema toj školi i s radija ili televizije slušaju nekakve neslužbene informacije. To je apsolutno nedopustivo i neprihvatljivo i za takvim nečim nema mjesta”, osudila je nekolicinu medija Kršul.
“Također, utrka za klikovima koji se temelje na zivkanju očevidaca. Mi kao struka moramo osuditi takav način i međusobno razgovarati”, smatra.
Ilija Radić se nadovezuje govoreći da novinari danas imaju veću odgovornost nego ikad. “Društvene mreže su poligon onima koji nemaju uzuse struke, a nekad čak ni moralne granice. Na društvene mreže ide sve i ide svuda. Baš zato su mediji bitni da budu korektiv takvog vrsta “izvještavanja”, ističe važnost medija koji u tim situacijama trebaju nastupiti kao primjer.
Novinar ističe i drugu stranu medalje. “Teško je biti potpuno distanciran i imati isključivo izvještajne izvještaje koji ne kopaju u dubinu. Primjerice da mediji nisu objavili da je osoba bila liječena od psihijatrijskih tegoba, ne bi se dotakli ni onog najbitnijeg pitanja, a to je pitanje odgovornosti i zašto je takva osoba bila na ulici?”, rekao je Radić.
Mentalno zdravlje
Što se tiče možda i najbitnijeg aspekta ovog tragičnog slučaja, mentalnog zdravlja svih, ali ponajviše mladih ljudi, Dora Kršul odgovornost nedvosmisleno stavlja na vladajuće.
“Tko bi drugi bio odgovoran? N1 je s TNT na čelu inzistirao na toj temi. Telegram također, kao i cijeli niz drugih kolega. Mi smo ti koji smo problematiziranjem stavili svjetlo na taj problem. Odgovorni su oni koji su na poziciji da nešto s tim otkrivenim podacima i naprave. Većina istraživanja koja govore o alarmatnom stanju mentalnog zdravlja mladih, ali i svih ostalih, javno financirana. Od Ministarstva znanosti obrazovanja nadalje”, govori Kršul i dodaje:
“Prije početka nastavne godine 2021. Institut za društvena istraživanja je predstavio podatke vezane uz mentalno zdravlje učenika. Rezultati su bili alarmantni jer su to bile prve povratne informacije o tome gdje su nam klinci nakon pandemije. Ministar Fuchs je tada rekao “pa ne možemo valjda imati psihologa u svakoj školi”, prisjeća se. Kršul smatra da je od tada došlo do mikropomaka.
“Ministarstvo je od svibnja do studenog odobrilo 198 zapošljavanja psihologa u školama. To nije dovoljno. U jednoj školi u Vukovarskoj-srijemskoj su čekali više od 20 godina da im se odobri radno mjesto psihologa”, kaže Kršul i upozorava da u nastavnom procesu izostaje fokus na generalno zdravlje, kako fizičko, tako i mentalno.
“Nemamo povratnih informacija kako se međupredmetne teme provode. Nemamo edukacija za nastavnike kako da takve teme provode. Veliku ulogu igraju udruge koje na svojim leđima iznose edukacija učitelja i nastavnika, ali i gradovi koji su odlučili na svoju inicijativu provoditi primjerice građanski i zdravstveni odgoj. To je pitanje čega? Entuzijastičnih lokalnih sredina, zašto dijete u Rijeci može učiti više o tome što mu se sa psihom događa, a netko bilo gdje drugdje – ne? Nedopustivo je da su oni koji kreiraju javne politike teme zdravlja gurnuli na margine”, zaključuje Dora Kršul.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare