Kriza pred nama? “Scenarij će bit negativniji, ali neće biti skroz crn”

Biznis 27. ruj 202217:08
Izvor: N1

Gost Newsrooma bio je Zoran Aralica s Ekonomskog instituta.

Komentirajući situaciju u Ini, Aralica kaže da je Hrvatska u tranziciji u proteklih 30 godina u procesu liberalizacije, ali kad se promatraju “institucionalne varijable poput korporativnog upravljanja i inovacijski sustavi, postoje deficiti u sistemskim stvarima u razvoju institucija u posljednjih 30 godina”.

PROČITAJTE JOŠ

“I tim deficitima se nikad nije ozbiljno pristupalo. Više se govori o njima u zadnje vrijeme, no što se tiče samog upravljanja poduzećima o tome se jako malo govori u javnosti, a onda automatski i u politici. Politiku moramo shvatiti da ljudi koji upravljaju državom vole prikrivati stanje. Ako nema pritiska javnsoti, nitko te ne pita, nećeš potezati to pitanje”, rekao je Aralica.

“U Hrvatskoj javnosti se koncentrira više na turizam, nego na bilo kakvu industrijsku proizvodnju. U Hrvatskoj je izvršena dramatična deindustrijalizacija. Ako su takvi društveni procesi automatski je manja pažnja javnosti, onda i politiku na industrije u odnosu na brojanje koliko je automobila prošlo kroz tunele, koliko je turista, koliko su noćenja ostvarili… To je nekakav fokus javnosti i politike jer se smatra da je turizam najvažnija grana, a ovo ostalo su nekakve pomoćne djelatnosti”, dodaje Aralica.

Osvrnuvši se još jednom na događaje u Ini, Aralica je rekao da je ključno pitanje je li država nešto naučila. “Prema ovome sada, izgleda da se nešto pokušava mijenjati. Pitanje je hoćeš li na neki način zatvoriti priču i upravljanje Inom učiniti transparentnijim. Sada smo na točki prijelaza, za mjesec-dva ćemo vidjeti jesu li što naučili. Sad su na pokušaju učenja.”

“Europi ne ide u prilog da su izazovi bitno drugačiji u odnosu na druga dva vodeća svjetska tržišta – SAD i Kinu”

Kakva jesen i zima čekaju Europu, a samim time i Hrvatsku?

“Europi ne ide u prilog da su izazovi bitno drugačiji u odnosu na druga dva vodeća svjetska tržišta – SAD i Kinu. Europi stvaranje novih dodatnih vrijednosti ugrožava cijena energetike. Nije samo pitanje toga hoćemo li samo dizati kamatne stope, stabilizirati inflaciju, to je varijabla koja više dolazi sa strane ponude, gdje nije moguće predvidjeti smirivanje tih cijena, a ulaze u bilo koju branšu. Sve to pojačava dozu straha da ulazimo u negativnu spiralu događaja koja bi se odnosila na zadržavanje visoke inflacije i približavanje prema nultim stopama rasta, odnosno recesiji”, komentirao je Aralica.

“Najizgledniji scenarij je da cijena energetike se sigurno neće stabilizirati do prve polovice iduće godine, što automatski generira dosta negativnosti. Sve prognoze koje idu za njemačko gospodarstvo su negativne, a Njemačka je važan partner za Hrvatsku. Od ta tri glavna tržiša – Njemačka, SAD, Kina, Hrvatska najviše ovisi o toj njemačkoj tvornici i svi ti negativni impulsi tjeraju Hrvatsku prema nižim stopama, prema negativnom scenariju. Mislim da će scenarij bit negativniji u odnosu na percepciju koja je sada, ali neće biti skroz crn, skroz dramatičan”, rekao je Aralica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar