Prijave za seksualno nasilje rastu, ali odgovornost se često prebacuje na žrtvu

Vijesti 23. stu 202214:33
Izvor: Pixabay / Ilustracija

Seksualno nasilje jedno je od najtežih kaznenih djela no problem je što veliki broj presuda minimalizira preživljeno nasilje a odgovornost prebacuje s počinitelja na žrtvu, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u povodu Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama 25. studenoga.

Seksualno nasilje je jedno od dva osnovna oblika rodno-uvjetovanog nasilja u kojem su najčešće žrtve žene a najčešći počinitelji muškarci no to je tema o kojoj se ne govori dovoljno i ne zna se njegova stvarna rasprostranjenost. Problem predstavljaju nedostatak sustavne prevencije, sudski postupci, needuciranost ali i stavovi društva.

Od značajnih izmjena Kaznenog zakona 2013. do danas bilježimo porast broja prijavljenih kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – od 740 do 1224,  istaknuto je.

“Jedno od osnovnih problema je što se radi o jednom od najtežih kaznenih djela koje je okruženo nevjerojatnim brojem predrasuda koje minimaliziraju preživljeno nasilje i prebacuju odgovornost s počinitelja na žrtvu”, istaknula je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe koja je suorganizator okruglog stola.

Istaknula je kako je ova godina važna za temu seksualnog nasilja jer smo u procesu donošenja Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, u izmjeni je Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te je osnovana radna skupina pri Ministarstvu pravosuđa i uprave koja radi na nizu izmjena zakona vezanih uz rodno uvjetovanog nasilja.

Mamula je upozorila je da je seksualno nasilje i dalje tema koja je izvan fokusa te nije poznata stvarna rasprostranjenost tog nasilja s obzirom da žrtve u većini slučajeva šute o preživljenom nasilju.  S druge strane, prijava često sekundarno traumatizira osobu koja je preživjela seksualno nasilje, dok su sudski postupci dugotrajni i usmjereni na prava okrivljenika, a najčešće rezultiraju vrlo niskim kaznama.

Ljubičić: Povećan broj prijava seksualnog nasilja

Stavovi i ponašanja zajednice, odnosno društva koje jetemeljeno na predrasudama stigmatizira žrtve i dio medija koji neosjetljivo izvještavaju o toj temi također doprinose tome da se glasovi žrtava ne čuju, kazala je Mamula.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ocijenila je kako je veliko povećanje broja prijava žrtava seksualnog nasilja koje njezin Ured prima posljedica inicijative “Me too”, raznih edukacija, anonimizacije prijava i zakonskih pomaka.

Pozornost je skrenula i na kibernetičko nasilje koje u velikoj većini pogađa mlade, posebice žene, a ono osim do seksualnog nasilja dovodi i do povećanog broja trgovanja ljudima, posebno ženama, te dodatnih viktimizacija u radnom ili obrazovnom okruženju.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević istaknula je kako je svako peto dijete u Europi žrtva seksualnog zlostavljanja, a nije puno drugačije ni u Hrvatskoj.

Dodala je kako su u 2021. 804 djeteta bila žrtve seksualnog zlostavljanja te upozorila da se otkrije samo 10 posto takvih slučajeva. Razlog za to je što se djeca teško otvaraju i ponekad su protektivna prema počiniteljima koji su često njihove osobe od povjerenja, a situaciju otežavaju i nove tehnologije.

Rada Borić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba koji je suorganizator okruglog stola, istaknula je kako je nasilje nad ženama važna tema – ne samo fizičko i seksualno, nego i ekonomsko, a naglasak je stavila i na žene starije dobi koje proživljavaju nasilje i u institucijama i od članova obitelji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar