Za razliku od prava na starosnu mirovinu koje se stječe s napunjenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, u prijevremenu starosnu mirovinu može se s navršenih 60 godina života i 35 godina staža.
U prijelaznom razdoblju koje traje od 2020. do 2029. godine, žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem, stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U ovoj godini to je 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci staža, a od 1. siječnja 2030. bit će izjednačeni uvjeti odlaska u prijevremenu mirovinu za žene i muškarce.
Prema podacima HZMO-a za rujan ove godine, u Hrvatskoj je 1.226.522 korisnika mirovina. Od toga su 212.419 korisnika prijevremenih mirovina, ali uključujući i one s međunarodnim ugovorima. Bez tih (inozemnih) mirovina, korisnika prijevremenih starosnih mirovina je 176.717. Uz njih je još i 391 korisnik prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca.
U prosjeku više staža za niže mirovine
Broj korisnika prijevremenih mirovina neprestano raste još od 1990. godine. U prosincu 1990. u Hrvatskoj ih je bilo (uključujući i inozemne) 32.884. Šesteroznamenkasti broj korisnika dosegnut je 2010. godine kada ih je bilo 105.910, a otada se udvostručio. Od prosinca prošle do rujna ove godine, broj korisnika prijevremenih starosnih mirovina povećao se za 2.232. U prijevremenoj mirovini više je žena – 57 posto naspram 43 posto muškaraca.
Prema podacima HZMO-a za kolovoz ove godine, prosječna netomirovina korisnika prijevremene starosne mirovine je 569,97 eura, dok je netomirovina korisnika pune starosne mirovine 628,64 eura. Razlika je nešto veća od 60 eura. S druge strane, prosječan staž korisnika prijevremene mirovine 35 godina i 11 mjeseci što je za četiri godine više od prosječnog staža korisnika pune starosne mirovine (31 godinu, 11 mjeseci i 6 dana).
Razlozi za odlazak u prijevremenu mirovinu
Razlozi za odlazak u prijevremenu mirovinu su razni. Neki mogu otići u nju zbog stečaja poslodavca i u tom slučaju prolaze bez penalizacije, ali pod uvjetom da su navršili 55 godina života i ostvarili minimalni broj godina staža. Neki su primorani otići u prijevremenu mirovinu zbog zdravstvenih razloga ili invalidnosti koji ih sprečavaju u daljnjem radu.
Radnicima u nekim teškim i opasnim zanimanjima poput rudara, vatrogasaca ili policajaca također je omogućen odlazak u prijevremenu mirovinu bez penalizacije, ali ako ispunjavaju uvjete životne dobi i radnog staža.
Neki pak naprosto odlaze kada se više ne osjećaju fizički i psihički sposobnima za rad ili naprosto željni odmora. No, takav odlazak u prijevremenu mirovinu nosi i penalizaciju za svaki mjesec ranijeg umirovljenja pa stručnjaci preporučaju da se ta odluka prethodno dobro odvagne, naročito s financijske strane.
Penalizacija prijevremenih mirovina
Kako je objašnjeno na stranicama HZMO-a, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Drugim riječima, odnosno brojkama, to znači da se mirovina za svaku godinu ranijeg umirovljenja umanjuje za 2,4 posto, odnosno 12 posto za maksimalnih pet godina potrebnih za ostvarenje prava na tu vrst mirovine.
No, problem je u tome što je penalizacija doživotna, odnosno ne ukida se kad prijevremeni umirovljenici napune 65 godina, što je dob za redoviti odlazak u mirovinu.
HZMO posebno napominje da se korisnicima prijevremene starosne mirovine koji se zaposle do polovice punog radnog vremena, ne obustavlja isplata mirovine.
Gdje i kako podnijeti zahtjev
Prije podnošenja zahtjeva za prijevremenu mirovinu, a ovisno pod kojim uvjetima se u nju ide, potrebno je znati jesu li ispunjeni svi uvjeti – dob i godine mirovinskog staža. Uz obrazac zahtjeva koji se može naći OVDJE, nadležnoj područnoj službi HZMO-a potrebno je uz presliku osobne iskaznice ili putovnicu priložiti i radnu knjižicu (ili ovjerenu izjavu da je ne posjedujete); pisane dokaze o stažu koji nije upisan u radnu knjižicu, odnosno izjavu da ne raspolažete pisanim dokazima o stažu; odluku o prestanku radnog odnosa ili izmijenjeni ugovor o radu; potvrdu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem; pisane dokaze o zaposlenju u inozemstvu; izvatke iz matice rođenih i vjenčanih, ako ste radili u inozemstvu; izvatke iz matice rođenih za svako dijete. Osobe koje su sudjelovale u Domovinskom ratu prilažu potvrdu o razdoblju sudjelovanja u Domovinskom ratu te potvrdu o statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata – dragovoljca iz Domovinskog rata.
Zahtjev se može podnijeti najranije šest mjeseci prije ispunjavanja uvjeta za prijevremenu mirovinu. Kako kažu u HZMO-u, pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon roka od šest mjeseci od prestanka osiguranja (prestanka radnog odnosa), osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare