U Hrvatskoj su u posljednjih desetak godina porasle predrasude, ksenofobija, doživljaji prijetnje i negativan odnos prema doseljavanju stranaca, a posebice prema konkretnim skupinama migranata, pokazalo je istraživanje "Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?" čije je preliminarne rezultate objavio Centar za mirovne studije (CMS) na Međunarodni dan migranata.
Istraživanje, čiji su autori sociolozi Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sara Lalić iz Centra za mirovne studije je provela agencija Ipsos na nacionalno reprezentativnom uzorku od 978 građana Hrvatske, a istovjetno je istraživanjima koje je CMS objavio 2013. i 2017. godine.
U ovih 11 godina, hrvatsko se društvo suočilo s mnogim promjenama, poput ulaska Hrvatske u EU, šengensko područje i u eurozonu, inflacijom i povećanjem životnih troškova građana, kao i posljedicama prirodnih katastrofa, poput potresa i globalne pandemije. Nakon prolaska većeg broja izbjeglica i drugih migranata tijekom trajanja Balkanskog koridora, država se odlučila za izrazito restriktivnu politiku prema migracijama. Preslika je to recentnih politika i praksi Europske unije.
“Ovo razdoblje velikih promjena, uz nedostatak kvalitetnih i koherentnih politika suzbijanja rasizma i ksenofobije i jačanja aktera koji raspiruju strah i mržnju radi pokojeg sitnog političkog poena, dovelo je, nažalost, do toga da danas više nego prije 11 godina građani Hrvatske osjećaju strah prema manjinama i ljudima koji su u Hrvatsku došli u potrazi za sigurnošću ili boljim životom”, istaknula je Lalić iz CMS-a.
Na primjer, 42 posto ispitanika se ove godine slaže s tvrdnjom “S porastom useljavanja stranaca bojim se da će se naš život promijeniti nagore”, dok je to vrijedilo za 36 posto ispitanika 2017. godine, odnosno za 27 posto ispitanika 2013. godine. Nadalje, 39 posto ispitanika smatra da Hrvatska treba u potpunosti zatvoriti granice za izbjeglice, dok je isto smatralo 29 posto ispitanika 2017. godine.
Što se tiče konkretnih skupina, najviše građana kao prijetnju vide Arape, muslimane, tražitelje azila i Palestince, pri čemu je postotak takvih građana porastao u odnosu na 2013. i 2017. godinu za prve tri skupine, o kojima smo ih pitali i prethodnih godina. Istovremeno, i dalje više od polovice građana zna kako te skupine ne donose prijetnju, što je razlog za optimizam.
Mediji, stručna javnost, političari i drugi kreatori javnog mnijenja ovim temama moraju pristupati s najvećom mogućom pažnjom i odgovornošću. Na svima nama je odgovornost za izgradnju zemlje i društva u kojem svaka osoba bez straha i barijera živi te doprinosi i koristi njihove blagodati, zaključuju iz Centra za mirovne studije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!