Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je u javno savjetovanje novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama, a u skladu sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada koji je stupio na snagu s prvim danom ove godine.
U javnom savjetovanju o Pravilniku o kućnom redu u zgradama, koje traje do 20. travnja na portalu e-Savjetovanja, mogu sudjelovati svi zainteresirani građani. Za razliku od većine javnih savjetovanja koja ondje ne izazovu veći interes – većina ih prođe bez ijednog komentara – ovo je privuklo veliku pažnju.
Otkako je otvoreno prošloga petka, 21. ožujka, već ima skoro 400 komentara, a budući da traje još tri tjedna za očekivati je da bude jedno od savjetovanja u kojima je sudjelovalo najviše građana. Razlog tomu vjerojatno leži u tome što predloženi Pravilnik o kućnom redu u zgradama obuhvaća mnoga svakodnevna (su)životna pitanja koja se tiču sviju koji žive u višestambenim zgradama. A njih je u Hrvatskoj više od 2 milijuna.
U Hrvatskoj više od 459.000 stambenih zgrada
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u nastanjenim stanovima u Republici Hrvatskoj živi 1.433.445 kućanstava. Prema popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. u Hrvatskoj je 2.391.944 stanova u više od 459 tisuća višestambenih zgrada. Već te brojke objašnjavaju golemi interes za javnu raspravu o novom (i znatno strožem) Pravilniku o kućnom redu, dokumentu koji mnogi smatraju da tek pro forma uokviren visi na zidu stubišta. Ako i to.
Predloženim Pravilnikom propisuju se opća pravila kućnog reda koja se odnose na korištenje zajedničkih prostora u zgradi, dopuštenu razinu buke u korištenju posebnih dijelova zgrade, sprječavanje skupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, satnicu kućnog mira, kao i odstupanja u iznimnim slučajevima, obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove te druga pitanja.
Zanimalo nas je koje to odredbe Pravilnika o kućnom redu najviše zanimaju građane-stanare i što ih najviše “žulja” u životu u suvlasničkoj zajednici pa smo pročitali njihove dosadašnje komentare u ovom savjetovanju s javnošću i izdvojili one koji su nam se učinili najzanimljivijima.
Lupanje vratima, krš u dvorištu, noćni klub u prizemlju…
“U kućni red treba staviti kazne za namjerno nabijanje vratima od stana, pogotovo u zgradama gdje su stan do stana, gdje su vezani zidovima i još na vanjskom zidu u ulazu je struja s osiguračima. To nabijanje čuje se po cijelom ulazu. Ujutro već od 6 sati počinje hodanjem kao da u stanu bude horda slonova, struganje stolicama, nabacivanje loptice s pesom, usisavanje…”
“U zajedničkom dvorištu zgrade vlasnik ne želi ekološki zbrinuti olupinu svog vozila na kojem je registacija istekla davne 2012. godine. Godinama smo pisali komunalnoj službi, uglavnom su svima ruke vezane jer se olupina nalazi u privatnom dvorištu…”
“Tko je uopće dozvolio da se u prizemlju stambene zgrade može otvoriti noćni klub koji stvara užasnu buku preglasnom živom glazbom i s DJ-em do jutra?! Ljudi dragi, to su koncerti ispod stanova! Stanari ne mogu boraviti u svom vlasništvu i spavati od buke. Nedopustivo!”
Tako glase neki tipični komentari u ovom javnom savjetovanju koji su mnogi, zapravo, iskoristili da se pojadaju zbog problema u svojim zgradama.
“Počnite se baviti stvarnim problemima”
Netko je ukazao i na suviše detaljno propisivanje pravila kućnog reda.
“Kada krenete u besmisleno propisivanje onda se ljudi počinju ponašati besmisleno jer im onda morate pisati i najmanju sitnicu. Upravo radi toga je bitnije da se rješavaju problemi koji se mogu okarakterizirati kao potencijalno opasne situacije za zdravlje i sigurnost. To su srušeni pregradni zidovi, a ne ono što se više ne smije. Nije problem tenda u krivoj boji ili kišnica koja se nekontrolirano slijeva… Počnite se baviti stvarnim problemima a ne time je li netko šalicu kave ostavio na balkonu”, piše u jednom komentaru.
Puno je komentara na članak 2. stavak 4 predloženog Pravilnika o kućnom redu u zgradama u kojemu stoji da je “svaki suvlasnik obvezan predstavniku suvlasnika dostaviti ime, prezime i kontakt svojih najmoprimaca”. Ovo su dva tipična komentara na taj članak:
“Hoće li predstavnik suvlasnika na dnevnoj razini dobivati kontakte najmoprimaca? Predlažem brisanje stavka 4 u potpunosti.”
“U mojoj zgradi od 19 stanova većinu imaju suvlasnici koji uopće ne žive u zgradi već uglavnom dolaze sezonski, na odmor. Njima odredbe kućnog reda ništa ne znače a dobiti većinu koja će potvrditi povredu kućnog reda je onda nemoguće.”
“Molim da se posteljinu i krpe izbriše iz ovog”
Još je više komentara na članak 3. stavak 4. koji kaže da “korisnici ne smiju, prolijevati tekućine, isprašivati posteljinu, tepihe ili krpe te bacati predmete, opuške i slično kroz prozore, vrata, balkone i lođe zgrade”. Mnoge je najviše zasmetalo isprašivanje posteljine i krpa za brisanje prašine.
“Gdje predlažete da stanari prozrače posteljinu i otresu male količine prašine? Posteljina se mora redovno prozračivati kako bi se spriječile grinje, a ujedno ne vidim štetu da se otrese krpa ili stolnjak na vlastitom balkonu.”
“U zraku ima prašine, alergena, olova… a sad je najveći problem kućna prašina.”
“Na koji način stanari mogu isprašiti krpu kojom brišu prašinu u stanu iz higijenskih i zdravstvenih razloga, ako ne preko prozora? Isto se odnosi i na posteljinu. Molim da se posteljinu i krpe izbriše iz ovog stavka…”
“Jedva nađeš majstora, a onda kažeš da pauzira u to doba”
Ipak, najviše je komentara na članak Pravilnika o kućnom redu koji regulira sprečavanje buke u stambenm zgradama. U tom članku, među ostalim, stoji da “korisnici posebno ne smiju poduzimati radnje koje remete kućni red i mir radnim danom u razdoblju od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, a neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati”. Evo nekih komentara na taj članak.
“Većina ljudi radi od 7-8 ujutro pa do 17 popodne, znači cijeli dan nema gotovo nikog u zgradi. Kad da stanari koji rade cijeli dan obave kućanske poslove? Npr. da u 20 sati krenu usisavati? Naravno da će to smetati stanarima. Treba precizirati na koje se radnje konkretno misli.”
“Razlika je između buke pospremanja i obavljanja radova te buke vikanja i slušanja/sviranja glazbe. (…) Nitko neće usisavati 6 sati u komadu, ali će puštati glazbu, urlati i glasno se smijati ili nabijati po instrumentu šest sati u komadu. I tako mjesecima ili godinama.”
“Ne mogu majstori prekinuti posao u to doba pa doći kasnije. (…) Jedva nekog dovučeš da odradi, a onda mu braniš da radi u ove termine. Naravno da će odustati raditi ili će oderati cijenu takvu da će se odustati od radova jer majstorima ne paše raditi s prekidom.”
Ograničiti broj kućnih ljubimaca u stanu?
U članku 10. govori se o kućnim ljubimcima u zgradama. Stavak 2 odnosi se na obvezu vlasnika da njihovi kućni ljubimci ne uznemiravaju ostale stanare.
“Nebuloze. Pas se izražava lavežom, mačka mijaukanjem, kao što se čovjek izražava govorom. Po tome bi trebalo navesti u Pravilniku i uznemiravanje stanara zbog vriske djece, skakanja i lupanja istih pa i odraslih. I to uznemirava.”
Jedan građanin predlaže da se u članak uvrsti i stavak “koji se tiče zaštite kućnih ljubimaca od namjernog ozljeđivanja istih od strane drugih osoba – stanara zgrade te da se za isto uvede novčana kazna ili kazna zatvora”. Drugi, pak, predlaže da se “ograniči broj kućnih ljubimaca koje suvlasnik može imati u stanu”.
“Koja je svrha balkona bez tende na 40 stupnjeva?”
Jedno od kontroverznijih pravila je ono iz članka 11. stavka 3 koje kaže: “Na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa ne smije se postavljati tende, roloe ili sjenila, osim ako natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu.” Neki to drže besmislenim.
“Koja je svrha balkona ako se na njemu ne može boraviti? Ukoliko je orijentacija jug/zapad, tko može boraviti na temperaturama od 40 stupnjeva i više? Osim toga, spuštanjem rolo vertikalne tende se u vrijeme vrućina značajno smanjuje temperatura u stanu čime se i smanjuju troškovi hlađenja. Zbilja ste pretjerali u zabranama.”
“Svatko će sebi odabrati sjenilo koje želi. Novogradnje imaju riješen jednoobrazni sustav zasjenjenja, no određivati nekome natoplovičnom većinom hoće li postaviti tendu ili ne ili suncobran je van svake pameti.”
Jesu li hodnici mjesto za držanje bicikala?
Popriličan je i broj komentara na članak 14. koji propisuje da se u kućnim vežama, prolazima, zajedničkim hodnicima, terasama, tavanima i stubištima kao i na okućnici zgrade ne smiju ostavljati bicikli, skuteri, motocikli, romobili, ormari i druge stvari koje mogu izazvati požar ili narušavati okolni izgled. Također da se “u zajedničkim dijelovima zgrade mogu držati uredno postavljene vaze sa cvijećem na način da se ne ometa kretanje osoba”.
“Na zajedničkim stubištima ne smije se ostavljati ništa, pa ni cvijeće. Protupožarni propisi. Cvijeće u teglama može zauzeti veću površinu od skutera. (…) imate ljude koji svojim cvijećem uzurpiraju više od 50 posto prolaza hodnika.”
“Hodnike treba izbaciti kao moguće mjesto za držanje bicikala, skutera i sl.”
Ima i upozorenja na slučajeve da neki stanari koriste struju iz utičnica u zajedničkim prostorijama za punjenje svojih električnih vozila ili da automobile peru vodom iz zajedničkog hidranta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare