Usred Zagreba postavljeni spremnici za otpad. Provjerili smo ima li ih na glavnim trgovima obližnjih metropola

Mnogima se nije svidjela odluka da u najužem središtu grada budu spremnici za otpad, makar i podzemni, pa već danima na društvenim mrežama traje prepirka kritičara i zagovornika tog zahvata nekoliko desetaka metara od spomenika banu Josipu Jelačiću.

Na novopostavljenoj betonskoj konstrukciji nalazi se pet otvora za otpad pa je za pretpostaviti da će ondje biti podzemni spremnici za miješani komunalni otpad, biootpad, papir i kartonsku ambalažu, plastiku i staklo. Na otvore će očito biti postavljeni metalni stupići s hidrauličnim poklopcem kroz koje će se otpad ubacivati u spremnike ukopane u tlo.

"Široko zastupljeni" u središtima gradova

Bez obzira na to što će se time donekle zadržati neupadljivost spremnika, mnogi kritičari smatraju da će i takvi spremnici narušavati vizuru glavnog gradskog trga te da im tamo naprosto nije mjesto.

No jesu li podzemni spremnici za otpad doista neuobičajeni u strogim središtima europskih gradova?

Primjerice, ima ih u Madridu (slika ispod) na Trgu svete Ane.

U brošuri Analiza sustava podzemnih spremnika i prostora za razvrstavanje otpada koju je u ožujku prošle godine objavila međunarodna mreža gradova i regija ACR+ navodi se kako su sustavi podzemnih i polupodzemnih spremnika za otpad široko zastupljeni u europskim glavnim gradovima pa i u njihovim urbanim središtima.

Prednost podzemnim sustavima na trgovima

"Dok se na povijesnim glavnim trgovima prednost daje potpuno podzemnim sustavima s mehanizmom za podizanje i malim, usklađenim stupićima – kako bi se očuvale otvorene vizure i estetika – polupodzemne inačice uobičajene su u obližnjim pješačkim zonama te na ključnim točkama gusto naseljenih četvrti", piše ondje.

A na stranicama belgijske tvrtke Traflux, koja među ostalim proizvodi i polupodzemne sustave za odlaganje otpada, piše kako se u europskim gradovima s podzemnim spremnicima u povijesnim gradskim jezgrama najčešće postavljaju "potpuno ukopane hidraulične platforme u ravnini s tlom, pri čemu iznad popločane površine strše samo diskretni pristupni stupići visine do struka".

Nema ih u središtu Beča i Praga, ali ima u Ljubljani

Dok traju polemike i prijepori oko postavljanja podzemnih spremnika za otpad na Trgu bana Josipa Jelačića, provjerili smo ima li takvih ili sličnih spremnika na glavnim trgovima nekoliko velikih gradova u susjednim i obližnjim zemljama: Ljubljani, Beču, Budimpešti, Pragu, Münchenu, Milanu i Trstu. Pritom smo se poslužili panoramskom uslugom Street View na Googleovim kartama.

U Beču (slika iznad) na središnjem Trgu svetog Stjepana (Stephansplatz) nismo vidjeli drugih spremnika osim koševa za otpad.

Isto je i u Pragu na čuvenom Starogradskom trgu (Staroměstské náměstí) kao i na Marijinom trgu (Marienplatz) u Münchenu (slika ispod).

U samom središtu Ljubljane, na Prešernovom trgu s Tromostovjem, nema podzemnih spremnika već samo uobičajenih samostojećih koševa za otpad. No desetak metara dalje, u obližnjoj Čopovoj ulici koja "izlazi" na Prešernov trg, nalazi se čak šest podzemnih kontejnera (slika ispod).

Plastični kontejneri na jednom od trgova u Budimpešti

Budimpešta nema glavnog ili središnjeg trga, nego se takvima smatraju čak tri tamošnja trga. Na Vörösmartyjevom trgu u Pešti između mnogo kavana nismo uočili spremnike za otpad već i tamo samo uobičajene koševe za smeće. Na Trgu Elizabete (Erzsébet tér) čuvenom po travnjacima, fontanama i velikom panoramskom kotaču, također se vide samo obični koševi za smeće. A na Trgu Deák Ferenca, gdje je glavno čvorište linija podzemne željeznice, vide se tri plastična kontejnera za otpad.

I na dvama prostranim trgovima talijanskih gradova - Trgu Duomo (Piazza del Duomo) u Milanu (slika ispod) i Trgu ujedinjenja (Piazza Unità d'Italia) u Trstu između brojnih terasa kavana vide se samo koševi za otpad, ne i spremnici.

Podzemni spremnici u starim jezgrama Porta i Firenze

No u spomenutom izvješću ACR+ analizirani su primjeri šest europskih gradova - Antwerpena, Porta, Rotterdama, Firenze, Hamburga i Barcelone, koji se u sustavu prikupljanja otpada oslanjaju na podzemne spremnike.

Od spomenutih šest gradova, ističe se kako podzemni spremnici postoje u povijesnoj jezgri Porta uključujući tamošnji središnji Trg slobode Praça da Liberdade) te u Firenzi za koju se ističe podatak prema kojemu je čak 70 posto povijesne jezgre grada s Trgom sinjorije (Piazza della Signoria), inače područja pod zaštitom UNESCO-a, pokriveno podzemnim spremnicima za otpad.