Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izvijestio je u utorak da je za novog predsjednika Uprave ZET-a imenovan Marko Bogdanović, menadžer koji je dvadesetak godina upravljao vodećim hrvatskim kompanijama, a stupit će na dužnost krajem siječanja.
“Završio je natječaj novu Upravu ZET-a, mi smo kao Skupština danas za novog predsjednika Uprave imenovali Marka Bogdanovića. Na tu dužnost će stupiti krajem siječnja. On je iskusni menadžer koji je upravljao vodećim kompanijama, bio je u Đuri Đakoviću, radio je na poslovima restrukturiranja, bio je odgovoran za strateške projekte. Karijeru je započeo u Ledu. Inače je inženjer strojarstva.
Odabrana je i pročelnica Ureda gradonačelnika, to će biti Martina Jurišić, diplomirana pravnica i posljednjih godina glasnogovornica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koja ćee na dužnost stupiti sredinom siječnja. Na natječaj se javilo 24 kandidata, 16 je ispunilo uvjete, 13 pristupilo pisanom testu, 12 je bilo na intervjuu te je odabrana Jurišić”, rekao je Tomašević natjednoj konferenciji za medije.
Na tvrdnje da je novi šef ZET-a Bogdanović HNS-ov kadar i da je bio grobar Đure Đakovića, Tomašević je rekao: “Vjerujemo da je on dobar odabir, nije član nijedne stranke”.
Na pitanje o žičari Sljeme, Tomašević je rekao da je trenutno u procesu usklađenje pravnog okvira.
“Ministar prometa Oleg Butković bio je optimističan da bi to moglo biti do Skijaškog kupa. Vjerujem da će pravna pitanja biti usklađena i da će Zagreb dobiti osmu dozvolu. Skijalište ovisi o meteorološkim pokazateljima i pripremi staze. Tu ne bi trebalo biti nekih razlika u odnosu na ranije”, rekao je. te dodao da se nada da će to biti u sljedećih nekoliko tjedana.
Upitan hoće li se novi mural Slobodana Praljka na Laništu također ukloniti, odgovorio je: “Oglasi ose tome već HEP, trafostanica je u njegovom vlasništvu. Grad Zagreb će postupati u skladu sa zakonom. Znate da za sve murale koji su na javnim površinama treba dozvola i sukladnost vlasnika, ovdje je vlasnik HEP. Grad Zagreb će u koordinaciji s HEP-om djelovati”.
Roditelji-odgojitelji ne odustaju
Roditelji-odgojitelji najavljuju nove prosvjede i šator pred Poglavarstvom.
“Njihovo pravo na prosvjed je legitimno, a za postaviti šator potrebno je dobiti dozvolu. Tužbi još uvijek nije bilo, što je isto tako legitimno, da korisnici podnesu tužbu. Mi smo se vodili pravnom analizom da je riječ o odluci, a ne o stečenom pravu, da se ta novčana pomoć daje kad je Grad u mogućnosti i s obzirom na financijsko stanje Skupština je donijela odluku od smanjenju naknade. Odluka o okidanju mjere stupa na snagu u svibnju, postoji tranzicijski period i spremni smo vidjeti kako ublažiti posljedice za sve socijalno ugrožene građane”, rekao je Tomašević.
Najavio je kako Grad Zagreb u iduće dvije godine planira izgraditi 12 dječjih vrtića.
Obnova: Ne želimo da novac propadne
O obnovi kulturnih institucija govorio je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet: “MUO i Školu za primijenjenu umjetnost treba obnoviti, procesi se objedinjavaju. Hrvatski prirodoslovni muzej? Stvar je zapela kod odabira voditelja projekta. Pokušat ćemo, dok se ne odabere, sa gradskim kadrovima pokrenuti radove, vrlo skoro. Hvatamo rok do kraja 2023., kreće se”, rekao je Korlaet.
Obnovu je komentirao i Tomašević.
“Fond solidarnosti može financirati samo obnovu javnih zgrada, isključivo za konstrukcijsku obnovu i ojačanje do standarda, ne povratak u prvobitno stanje. Zagreb je aplicirao, novac je stigao, manji iznos od cijele štete koja je oko 80 milijardi kuna, dobili smo pet milijardi. Zagreb je dobio dio novca, raspisujemo natječaj, prijavljujemo i ugovaramo projekte. Tu su tri područja, obnova škola za 1.2 milijardu kuna, taj novac je rezerviran za Zagreb. Nekoliko milijuna kuna za vodoopskrbu i 800 miljuna kuna za prometnice.
Sve ostalo ide preko Ministarstva kulture. Mi njima prijavljujemo projekte obnove kulturnih institucija. Taj novac je na državnoj razini. Započela je sanacija 150 školskih objekata, to su mali iznosi, mali popravci. Krenulo se u cjelovitu obnovu 13 škola i jednog doma, to je i energetska obnova. Prema pravilima Fonda jedino se u tim kapitalnim projektima može financirati isključivo onaj dio konstrukcijske onove. Razliku se mora financirati iz MPO-a ili iz proračuna. Vladu smo informirali da od 1.2 milijardu kuna možemo isoristiti maksimalno 700 milijuna kuna, radi pravila. To nema veze s rokom. Tražili smo realokaciju tog novca za kulturne institucije, to bi trebalo biti u siječnju. Ne želimo da novac propadne. Vlada može realocirati ta sredstva. U ministarstvima su ugovorili više projekata nego što je alocirano, baš zato da novac ne propadne. Dio novca će otići i na gradske kulturne institucije, zaštićene objekte… Ovaj dio novca koji je spušten na Zagreb će ostati neiskorišten i zato smo tražili realokaciju”, rekao je Tomašević.
“Ako je Redžepi kriv, treba odgovarati”
Komentirao je i optužnicu protiv Gzima Redžepija.
“Tek sada počinje cijeli postupak, a nama je u interes da se raščisti sve u vezi sumnji. Teško mogu zamisliti gore stvari od ovoga. Ako je bilo tko utjecao na postupak, trebao bi itekako odgovarati za to, da to nikome više ne padne na pamet”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!