Liječnici ne uspijevaju dijagnosticirati žene s potencijalno smrtonosnim srčanim problemima jer se testovi oslanjaju na zastarjele studije iz 1970-ih i ne uzimaju u obzir prirodne razlike u spolu i veličini tijela.
Hipertrofična kardiomiopatija (HCM) je genetsko stanje u kojem se mišićni zid srca zadebljava, što otežava srcu pumpanje krvi po tijelu. Pogađa jednu od 500 osoba i može uzrokovati srčani zastoj i iznenadnu smrt.
Međutim, istraživanje financirano iz British Heart Foundation pokazalo je da su trenutne smjernice za dijagnosticiranje ovog stanja potpuno neadekvatne. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of the American College of Cardiology.
Testovi i skeniranja
Dvije od tri osobe kojima je dijagnosticiran HCM su muškarci, no istraživači tvrde da su žene jednako podložne ovom stanju.
HCM se dijagnosticira pomoću različitih testova i skeniranja, poput mjerenja debljine zida lijeve klijetke – glavne srčane komore za pumpanje krvi.
Tijekom posljednjih pet desetljeća prag za dijagnosticiranje HCM-a iznosio je 15 mm za sve. Ako je mišić deblji od toga, pacijent se smatra vjerojatnim nositeljem HCM-a.
Istraživanje je pokazalo da je taj prag neadekvatan i da ne uzima u obzir prirodne razlike u spolu i veličini tijela. Studija je uključivala 1600 pacijenata s HCM-om, čije je stanje ispitano novom metodom koja uzima u obzir dob, spol i veličinu.
AI tehnologija
Istraživači su otkrili da je nova metoda, koja uključuje AI tehnologiju za analizu tisuća srčanih snimki, posebno korisna za žene, povećavajući prepoznavanje HCM-a za 20 postotnih bodova. Daljnja ispitivanja provedena su na podacima više od 43.000 osoba iz UK Biobank-a. Kada su primijenjeni novi personalizirani pragovi, ukupan broj ljudi identificiranih s HCM-om bio je manji, što sugerira manje pogrešnih dijagnoza.
Također je postignuta i ravnomjernija raspodjela između muškaraca i žena, pri čemu su žene činile 44% identificiranih, što potvrđuje uvjerenje da su žene ranije bile izostavljene iz dijagnostike.
Hunain Shiwani, klinički istraživač na University College London i bolnici St Bartholomew’s, koji je vodio istraživanje, izjavio je da se trenutni prag oslanja na studijama iz 1970-ih i treba biti revidiran, piše The Guardian.
“Hipertrofična kardiomiopatija je ozbiljno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje, a propuštena dijagnoza znači da bi ljudi koji mogu imati koristi od novih i učinkovitih tretmana mogli ostati nezbrinuti. Sama dijagnoza mijenja život i trebamo uložiti svaki napor kako bismo spriječili pogrešne dijagnoze”, zaključila je Sonya Babu-Narayan, klinička direktorica British Heart Foundationa i klinička kardiologinja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!