Pomoć poljoprivrednicima nakon katastrofalnog potresa i dalje stiže sa svih strana. Na području Banije među proizvođačima vlada strah što će biti nakon što se situacija smiri i fokus se prebaci na neke druge probleme u državi. Kako će dalje nastaviti proizvoditi i raditi u kraju u kojem se poljoprivreda godinama urušava, a cijeli ovaj kraj kontinuirano godinama napuštaju ljudi i sve je manje onih koji u poljoprivredi vide svoju budućnost.

Što je do sada napravljeno za poljoprivredu te što je moguće i realno napraviti, mogli ste čuti u jučerašnjoj “Zemlja za nas” . Razgovarali smo s poljoprivrednicima iz sela u okolici Petrinje koji su i nakon potresa ostali pored svoje stoke i već se spremaju za proljetne radove. Očekuju da država, sa čvrstim i jasnim programima, stane uz njih i pomogne im da ne odustanu od proizvodnje.

Do danas je uspostavljen sustav prikupljanja donirane hrane za životinje u Glini i Petrinji na kojima je do sada zaprimljeno više od 526 tona stočne hrane od čega je razdijeljeno oko 325 tona. Vlada RH je donijela Odluku kojom je dala suglasnost Ministarstvu poljoprivrede za poduzimanje izvanredne mjere pomoći koja uključuje nabavu 621.500 kilograma stočne hrane u vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Ova bi hrana trebala osigurati hranidbu 1.800 goveda, 3.500 svinja, 500 ovaca i koza, 10.000 peradi i 1.000 konja u najmanje 30 dana.

Željko Horvat, uzgajivač svinja – banijske šare iz Srednjih Mokrica, Stjepan Nožarić iz Gornjih Mokrica koji se bavi uzgojem konja i mladi stočar Nikola Špiljar iz mjesta Novi Farkašić koje smo obišli, ipak vjeruju da ima budućnosti u poljoprivredi Banije i nakon potresa. Uvjereni su da bi Europski fondovi mogli biti dobar vjetar u leđa za povratak ljudi, ali uz kombinaciju i konsenzus politike i osiguravanja domaćih sredstava.

Poljoprivreda na području Banije i prije Domovinskog rata bila je slabije razvijena nego u drugim dijelovima Hrvatske. Bazirala se na stočarstvu, voćarstvu, a tek rijetki su se bavili ratarstvom. Poljoprivrednici su bili vezani uz velike poslovne sustave – kombinate što im je omogućavalo kakvu takvu održivost i profitabilnost. Nakon rata i odlaska velikog broja ljudi te propadanjem velikih sustava poljoprivreda se usitnjavala i postajala sve nekonkurentnija. Potres je sada dodatno donio još veće probleme. Ima li nade za stočarstvo i poljoprivredu na Baniji?

Odgovorio nam je profesoror Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić, koji je sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća radio veliko istraživanje o perspektivama tadašnje poljoprivrede na Baniji. Govorili smo i o inicijativi Hrvatske poljoprivredne komore i klastera Mali hrvatski proizvođač (MHP), koji su pokrenuli projekt plasmana proizvoda proizvođača s područja stradalih u potresu kroz domaće trgovačke lance. Kakav je interes proizvođača za ovaj projekt i hoće li proljeće i veća proizvodnja potaknuti da imamo više domaćih proizvoda s Banije na policama hrvatskih trgovina?

Ukoliko ste propustili odgovore na ova pitanja u nedjeljnoj emisiji, reprizu možete pogledati u subotu 13. veljače u 17:15 sati na N1 televiziji.

Pratite i naš YouTube kanal gdje uvijek možete pogledati sve emisije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.