Uzrokuje li hladnoća prehladu? Evo što se zapravo događa s vašim tijelom zimi

Ovo se uvjerenje mnogima čini istinitim jer se bolest često javlja nakon izlaganja hladnoći. Međutim, suvremena istraživanja pokazuju da je povezanost između hladnog vremena i bolesti složenija od ideje da hladnoća izravno uzrokuje bolest, piše Science Alert.

Same niske temperature ne uzrokuju infekcije. Umjesto toga, one utječu na kombinaciju bioloških, okolišnih i društvenih čimbenika koji ljude čine podložnijima respiratornim bolestima, osobito tijekom zimskih mjeseci.

Prehlade i gripa uzrokovane su virusima, a ne hladnim zrakom. Virusi poput rinovirusa, koji uzrokuju običnu prehladu, i virusa gripe šire se s osobe na osobu putem kapljica iz dišnog sustava ili fizičkim kontaktom, bez obzira na vanjsku temperaturu.

Ipak, učestalost respiratornih infekcija dosljedno raste tijekom hladnijih godišnjih doba u mnogim dijelovima svijeta – obrazac koji je zabilježen globalno.

Ovaj sezonski obrazac djelomično je posljedica načina na koji niske temperature i niska vlažnost zraka utječu na viruse u okolišu. Istraživanja pokazuju da mnogi respiratorni virusi, uključujući viruse gripe i koronaviruse, dulje preživljavaju i ostaju zarazni u hladnim i suhim uvjetima.

Suh zrak također uzrokuje da se sitne kapljice koje ljudi ispuštaju prilikom disanja, govora, kašljanja ili kihanja brzo isparavaju. Time nastaju manje čestice koje dulje ostaju lebditi u zraku, povećavajući vjerojatnost da ih druge osobe udahnu.

Hladan zrak također utječe na način na koji se tijelo brani od infekcija

Kao rezultat toga, hladan i suh zrak pomaže virusima da dulje opstanu u okolišu i povećava njihove šanse da dospiju u dišni sustav druge osobe.

Hladan zrak također utječe na način na koji se tijelo brani od infekcija. Udisanje hladnog zraka snižava temperaturu unutar nosa i dišnih putova, što može potaknuti vazokonstrikciju. Vazokonstrikcija znači sužavanje krvnih žila, čime se smanjuje protok krvi u tkiva.

U sluznici nosa i dišnih putova smanjeni protok krvi može oslabiti lokalne imunološke reakcije koje inače pomažu u otkrivanju i uklanjanju virusa prije nego što izazovu infekciju.

Izloženost hladnoći i stres povezan s hladnoćom također mogu ometati normalno funkcioniranje dišnih putova, osobito kod osoba s osjetljivim dišnim sustavom.

Zajedno, ovi učinci mogu oslabiti prve linije obrane tijela u nosu i grlu. Hladan zrak ne stvara viruse, ali može olakšati virusima da se „prime“ nakon izlaganja.

Gužve i bliski kontakti

Sezonske promjene u ljudskom ponašanju i unutarnjem okruženju također imaju veliku ulogu. Hladno vrijeme potiče ljude da više vremena provode u zatvorenim prostorima, često u bliskom kontaktu s drugima. Prenatrpani prostori s lošom ventilacijom omogućuju nakupljanje kapljica koje sadrže viruse u zraku, čime se povećava vjerojatnost prijenosa među ljudima.

Tijekom zime, smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti dovodi do slabije proizvodnje vitamina D u koži. Vitamin D sudjeluje u regulaciji imunološke funkcije, a niske razine povezane su sa slabijim imunološkim odgovorom. Grijanje u zatvorenim prostorima, iako nužno za udobnost, dodatno isušuje zrak.

Suh zrak može isušiti sluznicu nosa i grla, smanjujući učinkovitost sluzi. Sluz inače hvata viruse i pomaže njihovo uklanjanje iz dišnih putova, proces poznat kao mukocilijarni klirens. Kada je ovaj sustav oslabljen, virusi lakše inficiraju stanice.

Hladno vrijeme može biti posebno zahtjevno za osobe s postojećim respiratornim stanjima poput astme ili alergijskog rinitisa, poznatog i kao peludna hunjavica.

Epidemiološke studije pokazuju da hladni uvjeti mogu pogoršati simptome

Epidemiološke studije (istraživanja koja proučavaju obrasce bolesti u populacijama) pokazuju da hladni uvjeti mogu pogoršati simptome i povećati funkcionalna ograničenja kod ovih osoba. To može pojačati učinke respiratornih infekcija kada do njih dođe.

Sveukupno, dokazi pružaju jasnu sliku o tome što hladno vrijeme čini, a što ne čini. Niske temperature povezane su s većom učestalošću respiratornih infekcija, uključujući gripu i koronaviruse, osobito u umjerenim klimatskim područjima tijekom zime. Laboratorijska i okolišna istraživanja pokazuju da virusi dulje preživljavaju i lakše se šire u hladnom i suhom zraku.

Izloženost hladnoći također može oslabiti imunološku obranu u nosu i dišnim putovima, uključujući smanjeno kretanje sluzi i smanjenu antivirusnu aktivnost u nosnim tkivima. Ponašajni i okolišni čimbenici tipični za zimu, poput boravka u zatvorenim prostorima, loše ventilacije i smanjene količine sunčeve svjetlosti koja dovodi do nižih razina vitamina D, dodatno povećavaju rizik od širenja virusa.

Hladno vrijeme djeluje kao pojačivač rizik

Ono što dokazi ne podupiru jest ideja da samo osjećaj hladnoće, poput izlaska van bez kaputa, izravno uzrokuje prehladu ili gripu. Umjesto toga, hladno vrijeme djeluje kao pojačivač rizika. Ono stvara uvjete koji pomažu virusima da prežive, šire se i nadvladaju obrambene mehanizme tijela.

Razumijevanje ove razlike ima praktičnu vrijednost. Poboljšanje ventilacije u zatvorenim prostorima i održavanje odgovarajuće razine vlažnosti zraka tijekom zime može smanjiti rizik prijenosa. Očuvanje zdravlja imunološkog sustava, uključujući održavanje odgovarajuće razine vitamina D, također može pomoći.

Poruke javnog zdravstva najučinkovitije su kada se usredotoče na način širenja virusa putem kontakta i respiratornih kapljica, umjesto da jačaju mit da sama izloženost hladnoći uzrokuje bolest.

Ukratko, hladno vrijeme i bolest jesu povezani, ali ne na način na koji mnogi pretpostavljaju. Niske temperature same po sebi ne uzrokuju infekcije. One oblikuju biološke, okolišne i društvene uvjete koji omogućuju respiratornim virusima da napreduju.

Prepoznavanje ove složenosti pomaže objasniti zašto su prehlade i gripa češće zimi te podupire učinkovitije strategije prevencije, istovremeno razbijajući jednostavno, ali pogrešno uvjerenje o hladnom vremenu i bolesti.