Britanska središnja banka upozorila je u utorak da bi troškovi zaduživanja mogli porasti zbog rizika povezanih s referendumom o članstvu Velike Britanije u Europskoj uniji, a postrožila je i propise o odobravanju hipotekarnih kredita.
Prognoza za financijsku stabilnost pogoršana je od studenog prošle godine kada je objavljeno prošlo redovno tromjesečno izvješće, poručuju iz britanske središnje banke.
“Na domaće rizike nadovezali su se oni povezani s referendumom o Europskoj uniji”, konstatirao je bančin odbor za financijsku politiku. Britanija će 23. lipnja održati referendum o članstvu u EU a središnja je banka već najavila krizne planove za slučaj financijske nestabilnosti, suzdržavši se od preporuka treba li zemlja ostati u Uniji ili ne.
“U predstojećem bi razdoblju pojačana i produljena neizvjesnost mogla bi rezultirati većim premijama na rizik koje ulagači traže za kupnju šire lepeze britanske imovine. To bi pak moglo rezultirati dodanim slabljenjem funte i utjecati na trošak i raspoloživost financiranja za široki raspon britanskih zajmoprimaca”, upozorili su iz britanske banke.
Odvojeno iz BoE poručili i da će preporučiti strože minimalne standarde za kreditiranje kupnje nekretnina za potrebe iznajmljivanja. Većina banaka već se uskladila s tim standardima ali u BoE navode da žele biti sigurni da su svi ispravno provjerili primanja iznajmljivača, uzeli u obzir veće poreze za takva ulaganja i ispitali mogu li iznajmljivači servisirati svoje financijske obveze po kreditu uz minimalnu kamatu od pet posto.
Po navodima BoE, banke planiraju povećati bruto kredite iznajmljivačima za 20 posto godišnje u iduće tri godine, što povećava rizik ublažavanja kreditnih standarda. Nove će mjere vjerojatno smanjiti broj odobrenih hipotekarnih kredita u tri godine za 10 do 20 posto, a dodatni bi uteg moglo biti i povećanje čitavog niza pratećih poreza.
U Britaniji je najam nekretnina raširen oblik štednje za mirovinu i ukupna je vrijednost hipotekarnih kredita odobrenih u svrhu nabave takve nekretnine u međuvremenu dosegnula 200 milijardi funti. Neki pak kritiziraju tu praksu, tvrdeći da iznajmljivači lakše dolaze od kredita nego kupci nekretnina za potrebe stanovanja.
Iz središnje su banke najavili i postupno kontracikličko podizanje razine novog, dodatnog sloja zaštitnog kapitala, koji se podiže odnosno spušta ovisno o kretanju kreditnog rizika. Tako će banke do kraja ožujka iduće godine morati držati odgovarajuću stopu zaštitnog kapitala od 0,5 posto, što odgovara nekih pet milijardi funti na razini ukupnog financijskog sektora.
Dodatni zaštitni sloj nadovezuje se na minimalnu razinu zaštitnog kapitala i podiže se u povoljnim razdobljima kako bi se spriječilo stvaranje kreditnog balona a novac eventualno upotrijebio u ‘lošijim godinama’, kada gospodarstvo slabi a pojedini krediti postaju nenaplativi. U slučaju velikih banaka povećanje dodatnog sloja zaštitnog kapitala dobrim će dijelom biti neutralizirano jednokratnim smanjenjem drugog kapitalnog zahtjeva, napominje Reuters.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.