Ministarstvo turizma razrađuje nekoliko modela turističkog vaučera/kartice s pogodnostima za domaće turiste, kojom želi potaknuti domaći turistički promet i razvoj kontinentalnog i turizma u pred i posezoni, a u idućih 10-ak dana taj model planira predstaviti ministru financija i pripremiti za daljnju razradu, doznaje se iz Ministarstva turizma.
VEZANE VIJESTI
“Turistička kartica/vaučer jedan je od najvažnijih projekata u Ministarstvu turizma za razvoj kontinentalnog turizma, uz što bi se potencijali kontinenta mogli bolje turistički iskoristiti. Sada smo u suradnji s konzultantima u fazi evaulacije cijelog projekta, još rješavamo neka pitanja s ministrom financija oko poticanja poslodavaca i vjerujem da će se to pozitivno riješiti jer nije to samo pitanje turizma i jedne vlade nego državne politike, budući bi kartica imala puno širi doseg od turističkog”, objasnio je tehnički ministar turizma Anton Kliman.
Razrada ideje i cijelog projekta započela je ove godine; razmatran je i mađarski model, jer je u toj zemlji slična kartica već uvedena i polučila je odlične rezultate u kratkom vremenu za domaći turizam, a pri razradi su uvažene i hrvatske specifičnosti te europska regulativa.
Glavni ciljevi tog projekta su omogućiti i usmjeriti interes domaćih putnika za putovanja prema hrvatskim kontinentalnim gradovima, toplicama, ruralnim prostorima i ponudom, kao i prirodnim te kulturnim atrakcijama te ka morskim destinacijama izvan glavnog dijela sezone. Time je, smatraju predlagači, moguće i podići efikasnosti poslovanja postojeće ponude/imovine te njeno širenje i modernizaciju, s inovacijama u smjeru stvaranja konkurentskog proizvoda i za inozemno tržište.
“Uvođenjem te kartice udjel kontinentalnog turizma u ukupnom turizmu na srednji i dugi rok moguće je povećati sa sadašnjih oko 2-3 posto na 8 do 10 posto, a povezala bi se jače mala poljoprivreda i ruralni razvoj s potrebama i potencijalima turističkog tržišta, što znači da bi do izražaja više došli OPG-ovi, interpretacijski centri, novi mali i obiteljski hoteli, tematski parkovi, terme i drugo po uzorima na uspješne europske regije”, poručuju iz Ministarstva turizma dodajući kako vjeruju da bi to pridonijelo i stvaranju kulture putovanja hrvatskih građana po vlastitoj zemlji te podizanju razine turističke aktivnosti, poticanju brojnih aktivnosti u malom i srednjem biznisu te održivom zapošljavanju, posebice na kontinentu.
Turistički vaučer dio nove politike posebnih pogodnosti
“U poslovnom smislu ta bi kartica/vaučer bila dio nove politike posebnih pogodnosti, koju poslodavci plaćaju zaposlenicima uz porezno stimuliranje, a što je slično sadašnjem modelu regresa/nagrada zaposlenicima i drugih primanja po toj osnovi”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Namjenski bi sve bilo usmjereno na turističku potrošnju (za smještaj, hranu i piće te rekreativno-kulturne usluge), a elektronski bi ona funkcionirala kao bankarska kartica.
“Kao potencijalni primjeri vrijednosti vaučera/kartice postavljaju se mogućnosti da kartica ima maksimalnu vrijednost od pet tisuća kuna u slučaju da ostaje regres, odnosno 10 tisuća kuna u slučaju da se ta pogodnost integrira s regresom i namjenski preusmjeri posredstvom vaučera umjesto gotovine koja je dosad vrijedila. Primjenom maksimuma od 10 tisuća kuna teoretski potencijal modela na oko 1,5 milijuna zaposlenih bio bi oko 15 milijardi kuna, no moguće je računati i na njegovu iskoristivost na oko 30 do 35 posto ili od oko 4 do 5 milijardi kuna realizacije”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Potencijalni izravni i neizravni gospodarski učinci uvođenja te kartice, kako je procijenjeno, bila bi ostvarenje 350 do 500 milijuna eura novih prihoda u turističkoj industriji godišnje, a nakon par godina tržišne adaptacije modela moguće je očekivati i rast izravnog zapošljavanja od 8 do 12 tisuća ljudi te još njih oko 5.000 neizravnim zapošljavanjem, dok je potencijal za investicije od milijardu do 1,5 milijardi kuna u četiri do šest godina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
