Cijene gotovo svih proizvoda u Rusiji padaju. Evo zašto je to opasno

Ekonomija 12. ruj 202212:51 2 komentara
Vladimir Gerdo / TASS / Profimedia

Od početka ljeta cijene gotovo svih proizvoda u Rusiji padaju, ali to nije razlog za slavlje, piše ruska podružnica BBC-ja u velikoj analizi u kojoj objašnjavaju taj proces deflacije koji može biti opasan jer može ukazivati na duboku krizu u gospodarstvu zemlje.

Tri mjeseca u nizu cijene prozivoda u Rusiji padaju. Od 30. kolovza do 5. rujna pojeftinilo je razno voće i povrće, mlijeko, kobasice, odjeća, televizori i pametni mobiteli.

Tijekom tjedna cijene su pale za 0,13%. Na godišnjoj razini, inflacija je još uvijek visoka, nešto više od 14%, prema podacima Ministarstva gospodarskog razvoja, ali i dalje kontinuirano pada.

Proces opadanja cijena naziva se deflacija i obično ne traje dugo – iz godine u godinu cijene lagano opadaju krajem kolovoza i početkom rujna kada se novi proizvodi pojave u trgovinama. Nakon toga cijene ponovno rastu. No, u vojnoj 2022. godini, sve se dogodilo obrnuto.

Zašto su zaustavljena poskupljenja u Rusiji?

Prvi znakovi deflacije pojavili su se sredinom svibnja. Ruska statistička agencija Rosstat je od 14. do 20. svibnja zabilježila pad potrošačkih cijena za 0,02%.

VEZANE VIJESTI

U svibnju cijene obično rastu jer još uvijek nema nove žetve, a zalihe od prethodne godine su već pri kraju. Na kraju svibnja cijene se nisu mijenjale, a u lipnju su počele padati – i taj proces nije stao.

Ekonomisti to pripisuju posljedicama panike krajem veljače i početkom ožujka. Ruski napad na Ukrajinu i sankcije Zapada koje su uslijedile doveli su do devalvacije rublje i odlaska stotina stranih kompanija iz zemlje. Mediji su počeli pisati i o mogućoj nestašici razne robe.

Potrošači su na sve to reagirali naletom potražnje: počeli su kupovati robu u trgovinama koja bi, po njihovom mišljenju, mogla nestati ili poskupjeti. Sad je panika splasnula, a potrošači su “stegnuli remen”.

Gospodarstvo se sada prilagođava

“Ove godine, kolovoz od kojeg se uvijek strahuje dogodio se već u veljači. Sukladno tome, gospodarstvo se sada prilagođava. Konkretno, nakon naglog porasta cijena dolazi do neke stabilizacije ili vraćanja unatrag”, objašnjava Anton Tabakh, glavni ekonomist Expert RA.

“Cijene su se prvo udvostručile, a zatim su pale i sada vidimo taj pad”, dodaje Stanislav Murashov, glavni ekonomist Raiffeisenbank koji uz to predviđa da će do kraja godine inflacija u Rusiji ipak biti dvoznamenkasta.

Iako se čini da je riječ o privremenoj situaciji, ekonomisti ne mogu predvidjeti dokad će se Rusi bojati trošiti novac.

Ekonomist Ruben Enikolopov navodi da je potražnja potrošača sada pala te trenutno stanje objašnjava upravo visokom razinom neizvjesnosti u gospodarstvu.

Pada potražnja

“Korekcija cijena je posljedica činjenice da je potražnja potrošača, blago rečeno, zahlađena. U takvim uvjetima proizvođači ne mogu dizati cijene – ljudi ionako kupuju puno manje”, kaže Murashov.

Početkom kolovoza, Središnja banka Rusije objavila je izvješće u kojem je trenutnu situaciju s cijenama nazvala zamkom “prilagodljivih očekivanja”. Proizvođači i potrošači istovremeno očekuju gotovo međusobno isključive akcije – rast potražnje i smanjenje cijene.

Zbog toga se ekonomija u biti “zamrzava”: proizvodnja i nabava u inozemstvu ne rastu, a potrošnja i cijene padaju. Takva situacija može biti opasna.

Zašto je deflacija oapsna?

Sustavno smanjenje cijena navodi proizvođače na smanjenje cijena i plaća zaposlenicima, objašnjava Tabah. To može dovesti do jakog pristiska na gospodarstvo i može biti loše za gospodarski rast. Stoga je cilj monetarne politike održati visoku inflaciju, da bude usporedna sa željenim gospodarskim rastom.

VEZANE VIJESTI

Središnja banka odgovara na te izazove na način da smanjuje kamatnu stopu što bi trebalo pomoći gospodarstvu da brže raste. Enikolopov dodaje da deflacija može ukazivati na dublje probleme kao što su pad potrošačke potražnje i kupovne sposobnosti.

Sredinom kolovoza, zamjenik premijera Andrej Belousov rekao je da smo vrhunac pada potrošnje “prošli ili sada prolazimo”. Procijenio je pad maloprodajne potrošnje na godišnjoj razini u minusu za oko 8-9%, što je puno jer je godinama upravo potrošnja jedan od glavnih pokretača gospodarstva.

Hoće li se ljudi naviknuti na takvo stanje?

Ekonomisti kažu da će se situacija promijeniti kada se ljudi počnu navikavati na sadašnje stanje. Enikolopov je siguran da će se to dogoditi uskoro. “Kada prođe osjećaj krize i ljudi se naviknu da je ovo nova realnost, ljudi će se naviknuti. U jednom trenutku će shvatiti da sada ovako živimo i počet će trošiti.”

No, drugi ekonomisti nisu sigurni da će se ljudi brzo naviknuti na to. “Sljedeće godine u nekim segmentima situacija će biti lošija nego ove godine i to će se uglavnom odraziti na uvoznu robu”, kaže Murashov.

Računovodstvena komora predviđa da bi se deflacija u Rusiji mogla nastaviti u rujnu i početkom listopada te da će cijene rasti u studenom i prosincu.

Vladimir Gerdo / TASS / Profimedia

Hoće li se poslovanje prilagoditi rastućoj potražnji?

Prilagodljivo očekivanje o kojem je pisala Središnja banka ima dvije strane. Ako se stanovništvo prilagodi i potražnja doista počne rasti, hoće li tvrtke i dalje moći organizirati opskrbu robom i hoće li se poslovanje prilagoditi rastućoj potražnji? Ekonomisti nisu sigurni u to.

U Rusiji se sada odvijaju dva paralelna procesa. S jedne strane se troše zalihe u skladištima, a s druge strane se traže novi opskrbni lanci, pojašnjava Enikolopov.

Tvrtke su imale velike zalihe uglavnom zbog pandemije koronavirusa, a te su zalihe sada pri kraju. Enikolopov dodaje da će smanjenje robnih pozicija dovesti do pada ponude na tržištu.

Moguća nestašica

Murashov smatra da je prema najgorem scenariju moguća nestašica robe ako se ne pronađu “dobri načini paralelnog uvoza”.

Enikolopov se slaže da se neki proizvodi ne mogu zamijeniti. Takva roba će se uvoziti “sivim uvozom”, odnosno bez dopuštenja nositelja autorskih prava, a u trgovinama će koštati više.

Enikolopov opisuje budućnost ruskog potrošačkog tržišta prilično alarmantno.

“Pogoršanje kvalitete robe je poput inflacije: proizvod iste kvalitete je skuplji, a za istu cijenu nudi nešto lošije. Bojim se da će se takva skrivena inflacija u smislu degradacije kvalitete i izbora dobara i usluga samo povećavati u budućnosti”, rekao je Enikolopov za BBC Russia.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare