Ukupno je narodnom obveznicom protrgovano tek 32 milijuna eura, na uređenom tržištu i izvan njega (OTC), rekla nam je šefica ZSE Ivana Gažić. Čini se da je većina imatelja odlučila poslušati investicijske preporuke da drže obveznicu dvije godine i skupe kamatu od 3,65 posto, a tako će ona doista biti alternativa štednji u bankama gdje su kamate daleko niže. U burzovnoj trgovini je do sada bilo malih oscilacija cijene, ali i one nose razliku u prinosu, tumači fond menadžer u InterCapitalu Niko Maričić
Pod imenom “H253B” na Zagrebačkoj burzi već više od pet mjeseci prilično mirno živi prva narodna obveznica izdana u ožujku s rokom dospijeća od dvije godine. Naime, njome je realizirano samo 236 transakcija otkad je uvrštena na Burzu, a trgovalo se 79 od mogućih 109 trgovinskih dana.
Ne skuplja baš prašinu, no ostvareni promet u tim transakcijama do 21. kolovoza nije bio velik, ukupno 10,3 milijuna eura. Većina građana ne prodaje narodnu obveznicu, nego je drži i čeka isplatu kamate od 3,65 posto, a to je otprilike bila i ideja. Prodaje samo tko mora, jer mu je iznenada zatrebao novac, ili je ugledao neku bolju ulagačku priliku.
Zanemariv postotak obveznica kojima se trgovalo
“Ako uzmemo u obzir ukupnu veličinu izdanja od 1,85 milijardi eura, možemo reći da se radi o zanemarivom postotku izdanih obveznica kojima se trgovalo”, komentira za N1 predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. Proječna vrijednost provedenih transakcija bila je 43.485 eura.
Sudeći po tim podacima, kaže, izgledno je da će većina građana koji su kupili obveznice kod njihova izdanja – a bilo ih je oko 43 tisuće i uložili su ukupno oko 1,3 milijarde eura – držati ovaj vrijednosni papir do dospijeća. To znači do 8. ožujka 2025. godine i keširati zajamčeni prinos (kamate se isplaćuju jedanput godišnje i dospijevaju na godišnjicu izdanja, 8. ožujka 2024. godine, te na datum dospijeća). To je niže od inflacije, ali više od kamate na štednju u bankama, pa je realni pad vrijednosti štednje manji.
Šefica Burze dodaje, međutim, da se obveznicama uobičajeno trguje izvan uređenog tržišta (OTC), pa je na taj način protrgovano još 22 milijuna eura u 35 transakcija. To se u pravilu odnosi na institucionalne ulagače, ne na građane, a prosječna vrijednost tih transakcija je bila 630 tisuća eura.
Ukupno je, dakle, protrgovano narodnom obveznicom 32 milijuna eura, pa i brokeri ocjenjuju da se većina imatelja odlučila poslušati investicijske preporuke građanima da drže obveznicu dvije godine. Tako je ona doista alternativa štednji u bankama.
Aktivnija od drugih državnih obveznica
Niko Maričić, upravitelj investicijskih fondova InterCapital Asset Managementa, napominje u odgovoru za N1 da je trgovanje narodnom obveznicom ipak nešto aktivnije od usporedivih obveznica koje je izdala Republika Hrvatska. “Razlog tome je značajno veći broj imatelja u odnosu na usporediva izdanja”, objašnjava.
Naravno, tko prodaje ili kupuje obveznicu na Burzi mora računati na nekoliko stvari: njena cijena može varirati, a valja platiti i brokersku naknadu. Istina, do sada nije bilo značajnijih odstupanja od cijene izdanja, a jedan od financijskih stručnjaka s kojim smo razgovarali, ujedno i kupac obveznice na Burzi, naglašava da se njome trguje „stabilno po cijeni izdanja, što govori da je prinos dobro određen“.
Nominalni iznos jedne obveznice je 1 euro, a tržišna cijena na Burzi izražava se postotkom (pri čemu je 100 posto iznos koji su građani platili pri upisu obveznice), a do sada se kretala od minimalno 99,98 posto do maksimalno 100,90 posto, dok je zadnja cijena 100,30 posto. Razlike u cijeni se čini male, ali na prinosu do dospijeća se to ipak osjeti.
Razlika u cijeni mala, ali ne i razlika u prinosu
„Osoba koja je kupila narodnu obveznicu po cijeni od 99,98 ostvaruje prinos do dospijeća od 3,65 posto, dok osoba koja je kupila narodnu obveznicu po cijeni od 100,90 ostvaruje prinos do dospijeća od 3,03 posto“, objašnjava Maričić. S druge strane gledano, trenutna cijena znači da ako ste u narodnu obveznicu uložili, recimo, 10 tisuća eura, trenutno ju možete prodati za 10.030 eura.
Bacili smo i pogled na top 10 vlasnika obveznice na Burzi, a pokazuje se da su tu redom banke; najviše ih drži Zagrebačka banka (5,63 posto).
Na Zagrebačku burzu se obavezno uvrštavaju i trezorski zapisi, što je kratkoročni dug države, ali tim se papirima nije trgovalo, kaže nam Ivana Gažić. Vjerojatno bi to bio slučaj i da država izda „narodne trezorce“, što je i razumljivo s obzirom na to da se radi o vrijednosnom papiru ročnosti do najviše godinu dana.
Gažić: Izgledno da bi i narodni trezorci bili uspješni
Zamoljena da komentira moguće izdanje narodnih trezoraca, Gažić kaže da je „izvjesno da će država ponuditi puno bolji prinos na investiranje u trezorske zapise nego što građani mogu dobiti na depozite u bankama, pa s velikom izvjesnošću možemo reći da bi ovakvo izdanje bilo uspješno“. Podsjeća da je prvo izdanje državnih obveznica koje je distribuirano građanima u ožujku ove godine pobudilo interes iznad svih očekivanja, pa su i predstavnici Ministarstva financija inicijalno planirali da će samo 500 milijuna eura biti prodano građanima.
„Naravno, s obzirom na kratku ročnost i potencijalno veliki broj investitora, potrebno je razviti efikasan mehanizam upisa ovog vrijednosnog papira, odnosno samog procesa kupnje trezorskog zapisa. Burza namjerava o potencijalnim rješenjima za ovaj proces razgovarati s Ministarstvom financija i ponuditi svoju pomoć“, kaže nam Ivana Gažić. Kod „trezoraca“, naime, obično nema banaka agenta kao kod obveznice, pa „treba smisliti kako će se trezorci distribuirati investitorima, a tu su brokeri i burza mogućnost“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!