Oglas

NESTAŠICA KEROZINA

Novi problem i za naš turizam: Poskupljuju avionske karte

author
Deutsche Welle
22. tra. 2026. 08:34
avion, putnici
Pixabay/ilustracija

Zbog rata u Iranu i zatvaranja Hormuškog tjesnaca opskrba kerozinom na svjetskom tržištu i dalje je problematična. Zasad postoje izvjesne rezerve, ali one se smanjuju. Cijena avionskih karata bi mogla znatno porasti,a to bi mogao biti dodatni problem za turističke zemlje

Oglas

Cijena avionskog goriva (kerozina) porasla je za 122 posto od početka rata s Iranom, navodi londonska savjetodavna tvrtka Energex. Najprije su zabilježeni problemi s opskrbom u azijskim zračnim lukama, a prije dva tjedna došlo je i do kašnjenja pri točenju goriva na aerodromima u Italiji.

Njemačka Lufthansa zatvorila je prijevozničku tvrtku Cityline i povukla iz upotrebe stare zrakoplove koji troše mnogo goriva. Kao razlog navodi se skupi kerozin, ali i reakcija na štrajkove osoblja. Njemački mediji  pišu o prijetećem rastu cijena avionskog prijevoza i problemima koji bi mogli uslijediti, prije svega za daleka putovanja tijekom ljeta.

Dosad je polovica kerozina potrebnog Europi dolazila s Bliskog istoka.

"Europa je regija s najvećom ovisnošću o uvozu s Bliskog istoka“, piše Međunarodna agencija za energiju (IEA). Od početka rata s Iranom stiže manje od polovice te količine – što znači da se četvrtina europskih potreba za kerozinom više ne podmiruje na uobičajen način. Saudijska Arabija doduše preusmjerava sirovu naftu u luku Yanbu na Crvenom moru, no to je nesiguran posao jer Iran može napasti Yanbu, piše Deutsche Welle.

I vojska treba kerozin

No, nije otežan samo dotok sirove nafte i kerozina. Problemi postoje i u preradi, skladištenju i distribuciji avionskog goriva za civilne letove. "Europske vlasti sve više daju prednost opskrbi vojske gorivom“, piše Energex, "što dodatno otežava situaciju“.

U distribuciji kerozina ključnu ulogu ima „Central Europe Pipeline System“ (CEPS). On povezuje morske luke sa zračnim lukama i vojnim garnizonima. CEPS je vojni objekt NATO-a. Na sustav su priključeni aerodromi u Frankfurtu, Amsterdamu, Zürichu, Bruxellesu i Luksemburgu.

U aktualnom ratu s Iranom i američko ratno zrakoplovstvo mora razmišljati odakle će nabaviti gorivo. "Korištenje CEPS-a će porasti kako bi se opskrbili američki aerodromi u Njemačkoj“, upozorava Energex i podsjeća da je CEPS tijekom rata na Kosovu 1993. godine privremeno bio zatvoren za civilnu upotrebu.

Frankfurtska zračna luka nije u potpunosti ovisna o CEPS-u. Dodatno postoji civilni naftovod do luke Rotterdam koji puni spremnike, odakle zasebni cjevovod vodi do obližnjeg aerodroma. No bez obzira na to je li riječ o civilnom ili vojnom naftovodu – u veliku europsku luku u Rotterdamu sada stiže premalo goriva.

Nema alternative

Deutsche Welle piše i da nedostaje i sirove nafte, a nisu sve rafinerije tehnički sposobne za složenu proizvodnju kerozina. One koje to mogu rade već punim kapacitetom i ostvaruju velike profite.

Ne postoji alternativa avionskom gorivu iz nafte. Pokušaji umjetne proizvodnje kerozina uz pomoć zelene energije zasad funkcioniraju samo u malim pilot‑postrojenjima koja godišnje proizvode nekoliko tisuća tona. Zbog goleme potrošnje električne energije, tona takvog goriva i dalje je oko 1.000 dolara skuplja od fosilnog kerozina.

Prema podacima Energexa, ukupne zalihe u Njemačkoj dovoljne su za šest tjedana potreba za kerozinom. Opskrbljivač gorivom frankfurtske zračne luke navodi da može skladištiti najviše 186 milijuna litara. Dnevna potrošnja aerodroma iznosi 15 milijuna litara.

Manje letova za više novca

Rat u Ukrajini, a sad i rat s Iranom, ionako su poskupjeli zračna putovanja. Zrakoplovi moraju letjeti obilaznim rutama. Zbog duljeg trajanja letova i eventualnih zakašnjenja, posade i zrakoplovi se više ne mogu raspoređivati jednako učinkovito kao prije. Tim faktorima, koji već povećavaju troškove, sada se pridružuju i rastuće cijene goriva. One su dosad činile 20 do 30 posto operativnih troškova aviokompanija. Pri cijeni koja je porasla na više od 1.800 dolara po toni – više nego dvostruko – stare kalkulacije više ne vrijede.

Zrakoplovne kompanije sada od politike traže rasterećenje zbog visokih cijena kerozina. Savez njemačke zračne prometne industrije (BDL) primjerice predlaže privremenu obustavu sustava trgovanja emisijama za zračni promet u EU‑u i naplate poreza.

Lufthansa i Eurowings već su ukinuli neke linije. Ostane li Hormuški tjesnac zatvoren, redovi letenja mogli bi se dodatno prorijediti, a karte poskupjeti. U srijedu Europska komisija namjerava predstaviti plan za suočavanje s krizom nafte i kerozina.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama