Plenković odgovorio kritičarima: Naš set mjera je strukturiran na način koji je ekonomski branjiv

U intervjuu za RTL, voditeljici Dajani Šošić rekao je da su mjere strukturirane na sveobuhvatan način, koji je ekonomski branjiv.

"Mislimo da su one pravovremene. One se vode s dva temeljna načela, načelom solidarnosti i načelom pravednosti. Naš set mjera je strukturiran na jedan sveobuhvatan način koji je ekonomski branjiv. Prije svega vodi računa o kontroli državne potrošnje, to je nešto što radimo i na čemu ćemo ustrajati u ovoj proračunskoj godini. Drugo je da neće biti nikakvih administrativnih povećavanja cijena, da će doći moratorij na to, da ćemo zadržati sva postojeća prava kada je riječ o zaposlenicima ili kada je riječ, na primjer, o indeksaciji mirovina naših umirovljenika, da ćemo jednako tako donijeti određeni niz poreznih mjera koje će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine i koje idu vrlo jasno pogoditi u bit onoga što bi trebalo napraviti balans u različitim aspektima ekonomske aktivnosti", rekao je Plenković pa otkrio vjeruje li da će dati rezultat:

"Mi smo prije svega osigurali Hrvatskoj gospodarski rast. Dakle, rast od 20 kvartala, kontinuirani. Rast koji je prošle godine bio 3,4 posto. Proračunski manjak koji je bio na tri posto."

No, Poljska ima rast BDP-a, a ima i nižu stopu inflacije...

"Pa nemaju baš drugi. Idemo malo objektivno informirati građane. Prvo, kada smo nastupili ovdje, Hrvatska je bila u proceduri makroekonomskih neravnoteža. Proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Kreditni rejting bio je u smeću. Imali smo proračunski deficit kojeg smo mi reducirali. Kako? Odgovornim upravljanjem javnim financijama, ozbiljnom ekonomskom politikom, rasterećenjem građana i naših gospodarskih subjekata kada je riječ o poreznim davanjima i kada je riječ o administrativnim nametima", nabrojao je premijer pa dodao:

"Ostvarili smo i Schengen i eurozonu, pred vratima smo OECD-a, digli kreditni rejting pet stepenica, držimo ga na investicijskoj razini kakvu nikada nismo imali."

"Mi smo u politici koja se zove lovljenje koraka"

Oporba tvrdi da je inflacija odgovornost njegove vlade.

"Ne. Ono što je najvažnije, danas u Hrvatskoj radi milijun i 760.000 ljudi. Nezaposlenost je pala na 61.000 - što je niže od prirodne nezaposlenosti. Plaće su u našem mandatu narasle sa 749 eura 2016. prosječno na 1555 danas, a medijalna je došla na 1317 eura. Da je minimalna plaća bruto 1050 eura. To su ukupna postignuća uz rast lani od 3,4 posto i udio BDP-a u dugu na 56,3 posto. Dakle, ozbiljna i odgovorna politika. Jedina tema koja nam je ostala su ovi inflantorni pritisci koji su doživjeli kroz niz ovih kriza - kada je država, to jest Vlada svojim mjerama čuvala koheziju hrvatskoga društva - dakle, sjetite se 2020. ova ista oporba koja danas ide okolo kao nekakav cirkus i djeluje više kao klaun nego kao ozbiljna organizirana i strukturirana oporba..."

Odgovorio je na kritike o tome je li Vlada pridonijela ubrzavanju inflacije dizanjem plaća u državnom i javnom sektoru.

"Mi smo u politici koja se zove lovljenje koraka. S kim lovimo korak? Lovimo korak s onima koji su dulje u Europskoj uniji, sa zeljama srednje i istočne Europe koje su u Europskoj uniji duže od nas deset godina. Mi smo na tom putu poduzeli sve da smanjimo taj razmak koji je u trenutku kad smo preuzeli odgovornost 2016. bio jako velik. Danas smo mi dosegli 78 posto prosjeka razvijenosti Europske unije po kriteriju BDP per capita. Znate gdje smo bili? Na 61. Naš je apsolutni BDP porastao za 100 posto, s 47 milijardi eura na 93."

Ne smatra da je rast plaća u državnim i javnim službama pridonio rastu inflacije iako najviše kritika ide u tom smjeru, posebno iz redova poduzetnika.

"Kada uzmete realni rast plaća 108 i od toga oduzmete 39 posto inflacije, dođete do realnoga rasta plaća od 49 posto. Međutim, u našem društvu postoje ljudi koji imaju i slabija primanja. Na njih djeluju inflantorni pritisci. I upravo zato idemo sa ovim posebnim segmentom poreza na dobit koji se odnosi na profitne marže i to onih kompanija, dakle govorim sada - to je važno da ljudi razumiju - mikro i mali poduzetnici su isključeni. Tiče se samo srednjih i velikih. Ima puno takvih. Njih oko 1700 pa ne želim nikoga sada prozivati", nije želio biti konkretniji, ali napomenuo je još nešto na ovu temu:

"Obuhvatit ćemo točno sve one za koje će Porezna uprava precizno utvrditi - ako pogledaju unazad prosjek, zadnje tri godine, 2023., 2024.,2025. - ako vidimo da su njihove profitne marže veće od 15 posto, 15 posto je normalno. Ali ako netko ima profitnu maržu u odnosu na lani 50 posto, tu ekonomski gledano nešto nije uredu."