Tomislav Ćorić o plaćama: Moramo biti svjesni da prekomjeran rast vodi do pregrijanosti ekonomije

"Stabilne javne financije su pretpostavka daljnjeg ekonomskog rasta i razvoja Hrvatske. Mi očekujemo da će javne financije, i zapravo naše projekcije to govore, ostati stabilne. A u tom kontekstu očekujemo isto tako i da se ostvari gospodarski rast, koji je znatno iznad prosjeka eurozone. To su pretpostavke s kojima polazimo. Ono protiv čega se borimo nosi određeni oportunitetni trošak. Donošenje odluke da želimo inflacijske pritiske svesti na željenu razinu od dva posto nosi upravo akcije koje mogu biti derivirane od strane monetarne ili fiskalne politike", kazao je Ćorić.

Kako je dodao, ovim paketom mjera Vlada može utjecati na određene segmente ekonomske politike, prije svega na fiskalni dio kroz racionalizaciju buduće potrošnje, odnosno kroz poruku u kontekstu rasta plaća za iduće razdoblje.

U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine realno porastao za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 21. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto. Na kvartalnoj razini stagnirao je.

Odgovarajući na upit novinara hladi li se već hrvatsko gospodarstvo, Ćorić je rekao da ne vjeruje da predstavljene mjere mogu utjecati na smanjenje gospodarske aktivnosti, odnosno na stagnaciju.

"Dakle, ove mjere jednostavno povećavaju odgovornost svih, adresirane su na ispravljanje anomalija u kontekstu poreznog sustava i vjerujem da smo s njima dobro pogodili. A što se tiče racionalizacije državne potrošnje, odnosno ušteda u proračunu, vjerujemo da će se te uštede na neki način kompenzirati povećanjem prihodovne strane proračuna uslijed rasta gospodarske aktivnosti i da će ukupan efekt biti pozitivan", kazao je.

Dodao je da će proračunski deficit ostati u granicama tri posto BDP-a. "Držimo da je dobra poruka iskorak u smanjenju zagrijanosti ekonomije, racionalizacija u dijelu državne potrošnje, pa onda i ovi porezni oblici koji su orijentirani dijelom na poduzeća koja love u mutnom, a dijelom na osobnu potrošnju koja proizlazi iz paušalnih obrta, odnosno iz paušala u turizmu, što je isto tako u ovakvim okolnostima opravdano", poručio je.

Kazao je i da nema nikakvih problema s proračunom te da je zadovoljan s izvršenjem proračuna u prvih pet mjeseci. "Mi u ovom trenutku, ovakvim racionalizacijama i discipliniranjem samih sebe, po mom mišljenju dodatno jačamo fiskalnu poziciju Republike Hrvatske, odnosno javne financije, i vjerujem da je ovo jako dobar zalog za budućnost", ocijenio je.

Tomislav Ćorić odgovorio je na pitanje novinarke o moratoriju na administrativne cijene za naknade i na koga se točno misli, misli li se na HEP, Jadroliniju...: "To ne uključuje poduzeća koja su na tržištu nego poduzeća koja su u pravilu monopolisti. To su neke naknade koje propisuju Hrvatske šume, Hrvatske vode, naknade koje su propisane od strane ministarstva, a utječu na košaricu dobara i usluga."

Spadaju li tu komunalne usluge?: "Onaj dio koji se odnosi na Hrvatske vode da, ali dio tih naknada ide u smjeru lokalnih jedinica i na njih ne možemo utjecati, ali očekujemo i njihovu odgovornost."

Komentirao je i izmjene s paušalom u turizmu i raniji apel ministra Glavine da se smanje cijene u turizmu: "Ne kose se jer se porezne izmjene kod paušala tiču 2027. godine, a izmjene u okviru poreza na dobit na 2026. Ova godina mjerama nije dotaknuta, držimo da kod oporezivanja kratkoročnog najma postoji određeni nesrazmjer u odnosu na dugoročni najam, ove mjere u smjeru povećanja poreznog tretmana ide u smjeru tih razlika. Idemo u smjeru konvergencije fiskalnih i parafiskalnih tretmana."

"Ove izmjene idu kroz izmjene poreza i bit će na snazi od 1. siječnja 2026. Ne konfrontiraju se s izjavama članova Vlade o ekonomiji", dodao je.

Ćorić navodi da se ne očekuje od sindikata da ne traže rast plaća nego da se očekuje razumijevanje u kontekstu smanjena zagrijavanja ekonomije: "Nitko to ne dovodi u pitanje. Očekujemo da zahtjevi sindikata budu odgovorni i razumni. Naravno da će izražavati svoje viđenje porasta plaća, ali ti zahtjevi trebaju biti razumni i utemeljeni."

"Moramo biti svjesni činjenice da prekomjeran rast plaća vodi do pregrijanosti ekonomije", dodaje.

Ministar je iznio svoja očekivanja o inflaciji u svibnju: "Pričekat ćemo objavu pa ćemo komentirati. Vjerujem da smo na dobar način adresirali ono što se u segmentu cijena u Hrvatskoj događa."

Pozvao je i na odgovornost sve dionike u ekonomiji.

Ćorić je nešto ranije predstavio na Vladi paket antiinflacijskih mjera, a koji uključuje oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene oporezivanja paušalnog obrta te paušala koji plaćaju pružatelji usluge kratkoročnog najma, kao i ukidanje oporezivanja mirovina od iduće godine, kao i smanjivanje proračunske potrošnje za 1,3 milijarde eura te daljnje zamrzavanje administrativno reguliranih cijena.