Dok jedni gladuju, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini baca nevjerojatna količina hrane – preko 286 tisuća tona! Kako bi se osvijestilo građane o ovom globalnom problemu te smanjile velike količine bačene hrane, Ujedinjeni narodi proglasili su 29. rujna Međunarodnim danom svjesnosti gubitka i bacanja hrane uz poruku „Zaustavimo gubitak i bacanje hrane. Za ljude. Za planet.“

“ Cilj je podići svijest o važnosti problema i njegovim mogućim rješenjima na svim razinama te promicati globalne napore i kolektivnu akciju prema ispunjenju Cilja održivog razvoja 12.3, koji nalaže prepoloviti bacanje hrane po glavi stanovnika u maloprodaji i među potrošačima do 2030. te smanjiti gubitke hrane duž lanaca proizvodnje i opskrbe hranom.

Obilježavajući ovaj dan, u organizaciji marketinške agencije Kreativna poslovna rješenja i portala Centarzdravlja.hr te u suradnji s Centrom za prevenciju otpada od hrane – CEPOH i chefom Marinom Medakom, u restoranu RougeMarin održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt ZERO FOOD WASTE REVOLUCIJA. Projektom će se tijekom godine dana putem online sadržaja, medijske kampanje i događanja za javnost isticati važnosti izgradnje održivih prehrambenih navika koje će smanjiti nastanak otpada od hrane koji je prepoznat kao jedan od ključnih ekoloških izazova 21. stoljeća.

„Projekt je nastao s ciljem podizanja svijesti o ekonomskim i ekološkim utjecajima bacanja hrane i aktiviranja pojedinaca da poduzmu jednostavne i djelotvorne korake za smanjenje bacanja hrane u svojim domovima. Mi kao agencija u suradnji s portalom Centarzdravlja.hr često radimo projekte koji su od važnosti za društvo i javnost, ali prilikom osmišljavanja Zero Food Waste Revolucije ideja vodilja nam je bila upravo da ovaj (za sve iznimno važan) međunarodni dan ne bude „tek jedan dan u godini“, već naša svakodnevica.“, objasnila je voditeljica projekta Andreja Petrić iz agencije Kreativna poslova rješenja.

Hrvatska, kao i ostale članice Europske unije, do 2030. treba prepoloviti količinu bačene hrane. Situacija je slična i u ostatku EU, jer se na nivou Unije godišnje baci oko 90 milijuna tona hrane, dok istovremeno, prema podacima Eurostata, oko 23% stanovništva živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

„Zero Food Waste Revolucija zapravo je jedan vrlo društveno odgovoran projekt koji pokrećemo kako bismo kroz medijske i edukativne sadržaje, uz poziv na djelovanje,  utjecali na javnost, prvenstveno osvještavajući potrošače o važnosti mijenjanja „kulture“ bacanja hrane. U listopadu, tijekom kojeg se također obilježava Svjetski dan hrane, na portalu Centarzdravlja.hr pokrenut ćemo 14-dnevni online izazov kao prvi korak prema stvaranju novih navika i pozitivnih promjena. Nakon toga čeka nas nekoliko medijskih kampanja te jedan zabavan event u proljeće popraćen edukativnim radionicama stručnih suradnika projekta. Računajući na podršku medija, stručnih partnera i sponzora, na današnji dan 2023. projekt planiramo zaokružiti završnim događanjem uz panel raspravu kroz koju bismo revidirali zatečeno stanje u 2022. i potencijalne pomake u 2023.“, najavila je Andreja Petrić.

Svojim stručnim angažmanom Zero Food Waste Revoluciju podržali su i Centar za prevenciju otpada od hrane – CEPOH, hrvatski startup VeeMee te Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Iako problem bacanja hrane postoji već neko vrijeme, došli smo do kritične točke jer smo već dobrano zagazili u desetljeće borbe protiv otpada od hrane i moraju se poduzeti odlučne akcije, prvenstveno u prevenciji, istaknula je predsjednica stručne nevladine organizacije CEPOH dr. sc. Branka Ilakovac: „U Hrvatskoj se prema podacima za 2020. po stanovniku baci oko 71 kilogram hrane godišnje, a čak 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima. Dugoročni pozitivni rezultati u smanjenju količina bačene hrane mogući su samo kontinuiranom edukacijom koja će dovesti do promjene ponašanja potrošača. Dobra je vijest ove crne statistike što se rezultati mogu postići vrlo brzo – malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupovine, pripreme i konzumacije hrane u kućanstvima.“

Bacanje hrane i njena sigurnost područja su kojima se bave Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te se u ime potonje medijima obratila specijalistica za upravljanje podacima u području sigurnosti hrane dr.sc. Brigita Hengl: „Kako bismo napravili konkretan pomak i rezultate, nužna je sinergija svih uključenih u ovo područje. Stoga nam je zadovoljstvo podržati svaki kvalitetan projekt koji doprinosi podizanju svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane i edukativno utječe na njezino smanjivanje. Podaci govore da što je zemlja razvijenija to je, u  dobro poznatom lancu „od polja do stola“, veća količina bačene hrane „bliže stola“ tj. u kućanstvima i to je područje na kojemu trebamo nastaviti intenzivno raditi.“

Zero Food Waste Revolucija u kampanjama koje slijede utjecat će na smanjenje bacanja hrane potičući ljude da budu kreativni s ostacima hrane, dajući im savjete o tome kako pripremiti i čuvati hranu nakon pripreme, kao i recepte za pripremu novih obroka od ostataka hrane.

Marin Medak, poznati zagrebački chef i vlasnik restorana RougeMarin, pokazao je kako se to radi kroz maštoviti jelovnik od tri slijeda kroz koji je prezentirao tri ključne poruke s naglaskom na iskoristivost namirnica u kućanstvu. Gosti su imali priliku isprobati delicije poput čipsa od oguljotina povrća u curry začinskom miksu, popečaka od kore mladog krumpira s jogurt umakom, paštete od pilećeg mesa iz juhe na prepečenom starom kruhu, faširance od povrća iz variva/juhe u satarašu s jajima te pečeno prezrelo voće na maslacu servirano na starom kruhu.

“Priključio sam se ovom projektu jer se previše hrane proizvodi i na taj način u potpunosti zagađuje okoliš jer na tu hranu netko troši ogromne novce kako bi ju proizveo i plasirao ju na tržište, da bi ju na kraju netko bacio u smeće. Nažalost u hrvatskom mentalitetu je uvijek prisutan taj nerealan “strah od gladi”, a ideja vodilja u budućnosti trebala bi nam biti – kvaliteta, a ne kvantiteta”, rekao je chef Medak.

Projekt je podržao i Marko Kozjak, vlasnik hrvatskog startupa VeeMee i istoimene  aplikacije koja pomoću QR kodova otkriva što jedemo i odakle potiče hrana koju kupujemo. VeeMee spaja kupce i proizvođače, ali ono što je jednako impresivno je da ova aplikacija uspješno spašava (dobru) hranu od bacanja na otpad zbog grešaka koje ne utječu na samu kvalitetu hrane.

„Imao sam iskustvo i želju za promjenom. Želio sam biti siguran da znam što moja djeca jedu, htio sam stvarati pozitivne promjene u segmentu gdje sam imao najviše iskustva, ali ne i priliku. Ispostavilo se da ako sam ne pokrenem promjenu, ništa se neće dogoditi“, objasnio je Kozjak zašto je uspješnu karijeru u hrvatskom korporativnom FMCG sektoru zamijenio ovakvim poduzetničkim pothvatom.

Konferenciju je moderirala voditeljica Anja Alavanja, a među gostima našli su se i poznati food influenceri Domagoj Jakopović-Ribafish, Klara Petrović, Nastasja Chiara Petrić, Mile Butorac i dr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.