IZBJEGNITE OŠTEĆENJA
Kako zaštititi biljke kad padne snijeg?

Snježne oluje najčešće izazivaju zabrinutost zbog mogućih nestanaka električne energije, zatvaranja škola i opasnih uvjeta na cestama.
Međutim, obilne snježne padaline mogu predstavljati problem i za biljke u vrtovima, osobito ako se na njihovim granama nakupi velika količina snijega. Iako većina biljaka može preživjeti snježne oluje bez posebne zaštite, pojedinim vrstama potrebna je dodatna njega kako bi se izbjegla trajna oštećenja.
Koliko će snijeg utjecati na biljke, ovisi o njihovoj vrsti, otpornosti na niske temperature i količini oborina. Savjete za zaštitu biljaka tijekom zime iznijela je za Family Handymand Sharon Yiesla, stručnjakinja za biljke iz savjetodavne službe Plant Clinic pri američkom arboretumu The Morton Arboretum.
"Grane se mogu saviti pod težinom snijega"
Snijeg može imati i pozitivne i negativne učinke na biljke. Tanji snježni pokrivač djeluje kao prirodna izolacija koja štiti trajnice i biljke pokrivačice tla od hladnih zimskih vjetrova i niskih temperatura. Istodobno izolira tlo te štiti osjetljivo korijenje i lukovice od oštećenja uzrokovanih mrazom.
S druge strane, obilne snježne padaline mogu pritisnuti biljke uz tlo ili uzrokovati lomljenje grana, osobito kod zimzelenih vrsta.
"Grane se mogu samo saviti pod težinom snijega, ali mogu se i slomiti ako je snježni teret vrlo velik ili ako je snijeg pomiješan s ledenom kišom", objašnjava Yiesla.
Dodatnu opasnost predstavljaju velike hrpe snijega koje nastaju tijekom čišćenja dvorišta i prilaza jer njihova težina može oštetiti grmlje i druge niže biljke.
Prema riječima stručnjakinje, većini biljaka na otvorenom nije potrebna posebna zaštita, ali zimzelene vrste, listopadne biljke i nedavno posađene sadnice mogu imati koristi od dodatnih mjera tijekom zime.
Posebno osjetljive mogu biti i listopadne biljke
"Među zimzelenim biljkama ponekad primjećujemo više oštećenja na tujama zbog njihove otvorene strukture s više debala, koja mogu zadržavati snijeg", navodi Yiesla.
Posebno osjetljive mogu biti i listopadne biljke s nježnim granama, poput mladih japanskih javora, koje se pod težinom obilnog snijega mogu saviti ili slomiti.
Biljke koje rastu u područjima gdje snijeg nije uobičajen također mogu zahtijevati dodatnu zaštitu jer nisu nužno prilagođene dugotrajnoj izloženosti niskim temperaturama, snijegu i ledu.
Pažljivo odaberite vrste
Važno je razlikovati otporne i osjetljive biljke. Njihova sposobnost preživljavanja zime ovisi o klimatskim uvjetima područja u kojem rastu.
Biljka koja bez problema preživljava zimu u toplijim južnim područjima može biti osjetljiva u hladnijim sjeveroistočnim krajevima, gdje se ponekad uzgaja samo kao jednogodišnja biljka. Zbog toga se preporučuje odabir vrsta koje su prilagođene lokalnoj klimi i mogu prezimiti bez posebne zaštite.
Najbolji rezultati postižu se kada se biljke pripreme prije dolaska snježne oluje. Kod zimzelenih vrsta čije se grane lako razdvajaju pod težinom snijega, poput tuja, preporučuje se njihovo lagano povezivanje.
"Koristeći nešto fleksibilno, poput traka tkanine ili starih najlonskih čarapa, lagano povežite grane kako se ne bi savile pod težinom snijega", savjetuje Yiesla.
Oko listopadnog grmlja mogu se postaviti kolci kako bi se označilo mjesto na kojem biljke rastu. Time se smanjuje mogućnost da tijekom čišćenja dvorišta na njih bude odbačena velika količina snijega.
Ukrasne trave također mogu zahtijevati dodatnu potporu jer ih težak snijeg može polegnuti na tlo.
"Ukrasne trave smjestite unutar velikih kaveza za rajčice ili ograda izrađenih od čvrste žice kako bi ostale uspravne", preporučuje stručnjakinja.
Prekrivanje nije prikladno za sve biljke
Mlade i osjetljive biljke mogu se zaštititi drvenim konstrukcijama u obliku slova A, koje sprječavaju izravno nakupljanje snijega na njihovim granama.
U područjima gdje snijeg rijetko pada niže grmove s drvenastim granama moguće je privremeno prekriti plahtama ili platnenim ceradama, dok se biljke u posudama mogu premjestiti u zatvoreni prostor.
Ipak, prekrivanje nije prikladno za sve biljke. Posebno osjetljive vrste mogle bi se oštetiti ili potpuno polegnuti pod težinom snijega koji se nakupi na zaštitnom materijalu.
Tijekom snježne oluje preporučuje se povremeno provjeravati stanje zimzelenog i listopadnog drveća te, kada je to moguće i sigurno, uklanjati velike količine snijega s grana.
"Kod zimzelenih biljaka snijeg se može nježno ukloniti četkanjem grana. Ako se snijeg smrznuo na granama ili ga je moguće ukloniti samo snažnim protresanjem, najbolje ga je ostaviti da se prirodno otopi", objašnjava Yiesla.

Naime, pri vrlo niskim temperaturama grane mogu postati krhke, pa snažno protresanje može izazvati njihovo pucanje. Nježno uklanjanje snijega može se primijeniti i na listopadnom drveću i grmlju na kojem se nakupila velika količina snijega.
Iako se prekrivanje biljaka često smatra jednostavnim načinom zaštite, stručnjakinja upozorava da ono nije uvijek najbolje rješenje.
"Omatanje biljaka zapravo nije najbolja opcija za zaštitu od snijega. Omotana biljka može prikupiti veću količinu snijega i tako biti izložena većem riziku od oštećenja. Zaštitni materijali također se mogu smočiti tijekom toplijih dana, što može biti štetno za biljku", ističe Yiesla.
"Snijeg može izolirati tlo"
Zimzelene biljke posebno se ne bi smjele omatati jer im je potrebna svjetlost koju upijaju putem svojih iglica.
Ako snijeg ne uzrokuje lomljenje grana ili pritiskanje biljaka uz tlo, uglavnom ga nije potrebno uklanjati. Međutim, s mladih biljaka te grana zimzelenog i listopadnog drveća preporučuje se nježno ukloniti veće nakupine snijega kako bi se spriječila moguća oštećenja.
Snježni pokrivač pritom može imati važnu zaštitnu ulogu, osobito tijekom dugotrajnih razdoblja niskih temperatura.
"Poput malča, snijeg može izolirati tlo i održavati umjereniju temperaturu tla, što pogoduje korijenju. Snježni pokrivač također može izolirati same biljke. Može biti vrlo koristan za zimzelene biljke pokrivačice tla, poput pahisandre, borovice i zimzelena. Snijeg ih štiti od suhih zimskih vjetrova i osigurava izvor vode kada se u proljeće otopi", objašnjava Yiesla.
Zbog toga snijeg nije nužno neprijatelj vrtnih biljaka. Dok umjeren snježni pokrivač može zaštititi korijenje i tlo od smrzavanja, velike količine mokrog i teškog snijega predstavljaju opasnost za osjetljive grane i mlade sadnice. Pravodobna priprema, odgovarajuća potpora i pažljivo uklanjanje prekomjernog snijega mogu pomoći biljkama da prezime bez većih oštećenja.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare