Oglas

USPORAVANJE RASTA

Ekonomist: Kad iduće godine europski novac presuši, vidjet ćemo koliko dobro živimo od svojega rada

author
Miroslav Filipović
21. stu. 2026. 21:01
pexels-pixabay-164688.jpg
Pexels / ilustracija

Vlada je na sjednici održanoj prošle subote predstavila prijedlog državnog proračuna za sljedeću godinu. Po riječima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predloženi proračun "usmjeren je na zaštitu životnog standarda građana, nastavak snažnih razvojnih ulaganja i ravnomjeran regionalni razvoj, uz očuvanje stabilnosti javnih financija, jačanje energetske i prehrambene sigurnosti te ulaganja u obranu".

Oglas

No ujedno je riječ o prvom državnom proračunu u zadnjih deset godina, koji će biti manji od onog za prethodnu godinu.

Usto je Vlada donijela i Proračunski plan u kojemu se iduće godine predviđa stopa rasta BDP-a od 2,1 posto, u 2028. godini 2,2 posto, a 2028. opet 2,1 posto. Iako u Vladi kažu kako će time Hrvatska i dalje biti iznad prosjeka rasta Europske unije i eurozone, riječ je o usporavanju gospodarstva koje je već počelo ove godine u odnosu na 2025. kada je rast BDP-a bio 3,5 posto.

S druge strane, Vlada očekuje značajno smanjenje inflacije u idućoj godini - na oko 2,7 posto. Također je planirano da deficit općeg proračuna ostane u okvirima od 2,9 posto BDP-a te da se udio javnog duga u BDP-u smanji na 55,3 posto BDP-a.

"EU fondovi ne mogu trajno biti motor našeg gospodarstva"

Ekonomskog analitičara i konzultanta Petra Vuškovića usporavanje gospodarskog rasta ne iznenađuje.

"Hrvatska je posljednjih godina imala nekoliko snažnih pokretača rasta. Ti pokretači su bili europski novac, rast plaća, osobna potrošnja i investicije. Međutim, takav model rasta ima svoja ograničenja. Ne možemo očekivati da će europski fondovi trajno biti glavni motor hrvatskog gospodarstva", kaže.

Na pitanje usporava li gospodarstvo kako se s koncem ove godine bliži kraj priljeva sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Vušković napominje kako je završetak provedbe NPOO-a jedan od važnih razloga usporavanja, ali ne i jedini.

"Slabi investicijski zamah, europsko gospodarstvo raste relativno sporo, a domaće gospodarstvo suočava se s kroničnim problemima produktivnosti, nedostatkom radne snage i nedovoljnom konkurentnošću. Iduća godina bit će godina novog ekonomskog ciklusa."

"Niža inflacija ne znači niže cijene"

Što se tiče smanjenja inflacije na 2,7 posto koje očekuju u Vladi, Vušković kaže kako bi to svakako bilo pozitivno, ali...

"Građanima treba jasno reći jednu stvar: niža inflacija ne znači niže cijene. To znači samo da će cijene rasti sporije. Ono što je posljednjih godina poskupjelo 30 ili 40 posto neće se vratiti na staru cijenu zato što je inflacija pala na 2,7 posto. Očekujem nastavak rasta plaća, ali umjerenijim tempom nego prethodnih godina. Poslodavci više neće moći tako lako povećavati plaće bez odgovarajućeg rasta produktivnosti. Posebno će to biti izazov za male i srednje poduzetnike koji se već suočavaju s visokim troškovima rada i poslovanja. Osobna potrošnja ostat će važan pokretač gospodarstva, ali prostor za njezin snažan rast postupno se sužava", smatra naš sugovornik.

Rast od 2 posto nedovoljan za razvojni iskorak

Ostane li hrvatsko gospodarstvo dugoročno na stopama rasta od oko 2 posto, to bi - dodaje - bilo u skladu s očekivanjima, ali nedovoljno da se brže približavamo životnom standardu razvijenijih europskih zemalja.

petar vuškoviĆ
N1

"Nama nije dovoljno samo rasti nešto brže od europskog prosjeka. Moramo ostvarivati osjetno više stope rasta kako bismo smanjivali razlike u produktivnosti, plaćama i životnom standardu. Rast od 2 posto može održavati gospodarsku stabilnost, ali teško može osigurati snažan razvojni iskorak. Država ne može dugoročno povećavati životni standard samo većim proračunskim izdacima, transferima i rastom plaća u javnom sektoru. Netko mora stvoriti novu vrijednost iz koje se sve to financira. Hrvatska je europski novac gotovo prihvatila kao trajni model rasta umjesto da ga iskoristi kao sredstvo za jačanje produktivnosti, izvoza i privatnih investicija. Europski novac nije trajni poslovni model jedne države. Ako nakon milijardi eura bespovratnih sredstava ne uspijemo stvoriti gospodarstvo koje može snažnije rasti samo od sebe, onda nismo dovoljno iskoristili povijesnu razvojnu priliku. Uskoro ćemo to saznati", napominje Vušković.

"Više neće biti puno prostora za povećanje rashoda"

Hrvatska ulazi u razdoblje u kojemu završava višegodišnji ciklus snažne proračunske ekspanzije.

"Proračun za 2027. nominalno raste, ali prvi put nakon dugog razdoblja bilježimo situaciju u kojoj je planirani rast rashoda niži od očekivane inflacije. To znači da se realna vrijednost proračunske potrošnje smanjuje i to je važan signal promjene gospodarskih okolnosti. Država više neće imati jednako širok prostor za povećavanje rashoda, dok će istodobno rasti pritisci na mirovine, zdravstvo, obranu i socijalna davanja", upozorava Vušković.

Zaključno, napominje kako smo godinama bilo naviknuti na proračune koji rastu brže od gospodarstva.

"Sada dolazi vrijeme kada ćemo morati odlučiti ne samo koliko trošimo, nego i koliko učinkovito trošimo. Proračun nije pokazatelj bogatstva države. On je prije svega pokazatelj koliko država prikuplja i raspoređuje novca. Pravo bogatstvo stvara gospodarstvo, a ne državna potrošnja."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama