Energetska revolucija
U ovoj zgradi zimi nije potrebno grijanje, a ljeti klima: Računi za struju manji su za 80 posto

Zamislite stan u kojem tijekom zime ne morate uključivati radijatore, a ljeti vam nije potreban klima-uređaj, čak ni kada su vani velike vrućine. Upravo takav način stanovanja pokušavaju omogućiti francuski investitori i austrijski arhitekti, koji su u Lyonu predstavili neobičnu stambenu zgradu.
Umjesto da se oslanja na uobičajene sustave grijanja i hlađenja, ona koristi sunčevu energiju, iznimno debele zidove, pa čak i toplinu koju proizvode sami stanari tijekom svakodnevnih aktivnosti.
Zgrada nazvana „Essentiel”, koja je svečano predstavljena 17. studenoga 2026. godine, nalazi se u lyonskoj četvrti Confluence. Ima sedam etaža i 23 stana, a njezin koncept toliko se razlikuje od uobičajene gradnje da je riječ o prvoj stambenoj zgradi te vrste u Francuskoj.
Iza projekta stoje francuska tvrtka za nekretnine Nexity i austrijski arhitektonski ured Baumschlager Eberle. Njihova je ideja da zgrada tijekom većeg dijela godine sama održava ugodnu temperaturu, bez potrebe za klasičnim grijanjem ili klimatizacijom.
Prema podacima investitora, cilj je da temperatura u stanovima bude između 20 i 26 Celzijevih stupnjeva. Tijekom zime očekuje se temperatura od 20 do 22 stupnja, dok u razdobljima ekstremnih ljetnih vrućina može dosegnuti i 28 stupnjeva.
Zidovi debeli 60 centimetara zadržavaju toplinu
Tajna ove neobične zgrade nije u nekom revolucionarnom uređaju, već u načinu na koji je izgrađena.
Njezini zidovi debeli su oko 60 centimetara, što je približno dvostruko više nego kod mnogih suvremenih zgrada u Francuskoj. Izrađeni su od posebnih šupljih opeka, uz izolacijske materijale, dok su prozori opremljeni trostrukim ostakljenjem.
Takva konstrukcija može akumulirati toplinu i postupno je oslobađati, što se u građevinarstvu naziva toplinskom inercijom.
Zimi zidovi usporavaju gubitak topline, dok ljeti sprječavaju brzo zagrijavanje unutrašnjosti. Dodatnu zaštitu pružaju kompaktan oblik zgrade i pažljivo projektirani prozorski otvori.
Ipak, posebno je zanimljiv način na koji se prostorije zagrijavaju.
Toplina ne dolazi samo od sunca koje prodire kroz prozore. Proizvode je i ljudi koji borave u stanovima, kao i električni uređaji kojima se svakodnevno koriste.
Tijekom kuhanja, tuširanja, rada na računalu ili korištenja kućanskih uređaja oslobađa se određena količina topline. U običnim stanovima ona često brzo nestaje kroz zidove, prozore i ventilaciju, no u ovoj zgradi nastoji se zadržati što veći dio te topline unutar prostorija.
Zahvaljujući iznimno dobroj izolaciji, čak i relativno mali izvori topline pridonose održavanju ugodne temperature.
Koncept je razvio austrijski arhitekt Dietmar Eberle, a poznat je pod nazivom „22-26”, prema temperaturnom rasponu koji se nastoji postići u zgradama izgrađenima prema tom načelu.
Prozori se sami otvaraju kada temperatura počne rasti
Veliku ulogu ima i sustav automatskog prozračivanja.
U stanovima su ugrađeni senzori koji prate temperaturu, vlažnost, kvalitetu zraka i vanjske vremenske uvjete. Na temelju tih podataka sustav upravlja posebnim drvenim ventilacijskim otvorima koji se automatski otvaraju i zatvaraju.
Primjerice, tijekom ljetnih vrućina zgrada može zadržati otvore zatvorenima kada je vanjski zrak topliji od unutarnjeg. Kada tijekom noći temperatura padne, sustav omogućuje ulazak svježijeg zraka i rashlađivanje prostorija.
Na taj se način nastoji izbjeći potreba za uključivanjem klima-uređaja.
Astrid Lampl, arhitektica i direktorica projekta u tvrtki Baumschlager Eberle, objasnila je za Euronews da se glavna prednost ovog pristupa ne krije u složenim tehnologijama, već u samoj konstrukciji zgrade.
Prema njezinim riječima, debeli zidovi osiguravaju toplinsku stabilnost, dok pametno upravljanje prozračivanjem pomaže u njezinu održavanju tijekom različitih godišnjih doba.
U stanovima postoje i stropni ventilatori koji omogućuju ugodniji osjećaj tijekom vrućina, bez klasičnog sustava klimatizacije.
Računi bi mogli biti manji za čak 80 posto
Investitor tvrdi da ovakav način gradnje može znatno smanjiti životne troškove.
Prema procjenama tvrtke Nexity, računi za energiju mogli bi biti manji i do 80 posto. Za trosoban stan to bi, prema njihovoj računici, značilo godišnju uštedu od približno 380 eura.
Tvrtka također procjenjuje da bi potrošnja energije potrebne za održavanje ugodne temperature mogla biti 73 posto manja nego u konvencionalnoj novogradnji.
Uz to, projektom je predviđeno smanjenje emisija ugljika od 65 posto tijekom 50 godina korištenja zgrade, u usporedbi sa standardnom novogradnjom.
Međutim, te brojke predstavljaju procjene i ciljeve investitora, a ne rezultate višegodišnjeg praćenja stvarne potrošnje. Zgrada je tek nedavno dovršena i potrebno je vrijeme kako bi se pokazalo koliko je sustav učinkovit u različitim vremenskim uvjetima.
Postoji i jedan važan detalj koji se lako može previdjeti.
Iako se predstavlja kao zgrada kojoj nisu potrebni grijanje i klimatizacija, njezini stanovi ipak imaju pomoćne radijatore i mehaničku ventilaciju, što je bilo nužno zbog francuskih propisa.
Pomoćno grijanje predviđeno je za iznimno hladna razdoblja ili situacije u kojima stan dulje vrijeme nije bio korišten.
Dakle, nije riječ o zgradi koja fizički nema mogućnost grijanja, već o objektu projektiranom tako da se ta mogućnost koristi što rjeđe.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare