Prijeti li nam nestašica dizela? "Ono što se događa u Sloveniji, lako se može dogoditi i kod nas"

Podsjetimo, deseti Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan je 450 milijuna eura, a uz ostalo donosi nastavak regulacije cijena goriva i zadržavanje cijena struje i plina do 30. rujna ove godine, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

"Mjere nisu dobre"

Jesu li Vladine mjere dobro pogođene?

"Građani i firme vole kada su cijene niske, samo je pitanje na koji se način to ostvaruje. Dali su i neku pomoć za poljoprivrednike, ali na koji će se način to ostvarivati? Da benzinska pumpa mora prodavati to gorivo, a da ima gubitak od 10 centi. Prošli tjedan su imali gubitak od 20 centi, a nakon mjera imaju gubitak od 10 centi i to rezultira time da praktički nitko u Slavoniji osim Ine ne prodaje plavi dizel. Je li dobra mjera za poljoprivredu? Mislim da nije. Džabe vama što dajete poljoprivrednicima subvencije, ako neće moći doći do tog goriva. Bit će velikih problema u sjetvi, nismo samodostatni u voću i povrću, a ovim mjerama radimo na tome da ne bude samodostatni čak ni u žitaricama, sjetva je i mjere nisu pogođene. Oni koji prodaju gorivo ne žele prodavati ako ostvaruju gubitke," smatra Boris Podobnik.

"Strahoviti rast cijena"

"Ono što se događa u Sloveniji da 50 posto pumpi nema dizela, to se vrlo lako može dogoditi i kod nas. Benzinske pumpe nemaju interesa prodavati dizel, sigurno je veliki gubitak. Osnovni je problem kada su išli izračunavati cijenu, a da svi dobro zarade. Osnova te cijene je da oni gledaju kakva je cijena bila u zadnjih 20 dana, a onda tome dodaju premiju od 20 centi iz čega se namire maloprodaja i veleprodaja. Problem je u tome što kada nastupi kriza veleprodajna cijena ne ovisi o ranijim vrijednostima, ne ovisi o prošlosti, nego o očekivanjima u budućnosti. Ako se apsolutno uništi sve tamo na Bliskom istoku, rafinerije, bušotine, onda će cijeli svijet imati manjak od 20 posto goriva. Što se onda događa? Svi će licitirati za 80 posto i doći će do strahovitog rasta. Ti izračuni su suludi i imate situaciju da nabavna cijena postaje veća nego što je prodajna. To je razlog zašto na većini pumpi ne žele prodavati plavi, a lako bi se moglo dogoditi da uskoro neće prodavati dobar dio pumpi ni običan dizel", dodao je.

"Regulacije postoje zbog pogodovanja velikim igračima"

Komentirao je i to što se ograničenje cijena ne odnosi na autoceste: "Neki ministri su govorili da oni izlaze ususret i malim distributerima, ali kada pogledate kakve su mjere donesene - što su učinili malima, a što velikima? Malima su učinili to da oni koji su imali kredite kod hrvatskih banaka imaju odgodu od šest mjeseci, ali mali broj firmi ima kredit kod takvih banaka, za njih takve mjere ne postoje. Veliki su dobili mogućnost da regulacija cijena ne postoji na autocestama, mjere su napravljena da izlaze ususret velikima. Tko ima benzinske pumpe na autocestama? Veliki igrači. Ne postoje ovakve regulacije na autocestama zbog stranaca, nego zbog pogodovanja velikim igračima."

"Sav trošak mora platiti država"

Zašto su najniže ograničene cijene u Hrvatskoj više nego u Sloveniji, Mađarskoj, BiH, Srbiji?

"Država je najveća i trebamo ju i hraniti, ali naša Vlada ne pokazuje želju da se riješi toga da živi od benzina. Smanjili su trošarine, ali živimo u nezgodnim vremenima i ako još smanjimo trošarine i PDV, manje bi novca išlo u proračun, ali bi građani od toga imali više koristi. To druge zemlje rade i to je razlog zašto su cijene niže nego kod nas. Reguliranje cijena postoji samo u tri zemlje, osim nas u Mađarskoj i Sloveniji. To je neko socijalističko iskustvo. Nije problem smanjiti cijene, nego tko će to platiti. Vlade bi htjele da to plate firme koje prodaju gorivo, a to bi isto kao i kod plina i struje, trebala platiti država. Kada nastupi kriza ili rat, sav trošak mora platiti država, a ne da same firme propadaju da bi svima drugima bilo bolje. Što je karakteristično za tri zemlje? Redovi i nestašica.", rekao je Podobnik.

Inflacija

Osvrnuo se i na inflaciju: "Ovisi o tome hoće li se ovaj rat nastaviti ili će Trump shvatiti da nema toliku polugu i da bi moglo doći do strašne kataklizme. Ako dođe do najstrašnijeg rješenja da se unište sva postrojenje, koliko će dugo trajati ova kriza? Onoliko koliko je potrebno da se obnove sve te rafinerije, LNG terminali. Što znači da kontinent kao što je naš nema LNG od Katara? Ovisno smo o Americi i cijene bi kod nas postale puno veće i svatko bi išao potpisivati inflaciju od četiri posto. Stručnjaci u Americi kažu ako dođe do uništenja postrojenja da bi kriza mogla potrajati dvije, tri godine. To je samo obnavljanje dvije, tri godine, ali to ne znači da će i kriza trajati samo dvije, tri godine."

"Ako ovo eskalira, posljedica će neko vrijeme biti sto posto", dodao je.

Tijek događaja na Bliskom istoku pratimo OVDJE.