Sukob SAD i EU zakočio Hrvatsku na putu u OECD. Ekonomski analitičar: “Nije to prevelika šteta”

Ekonomija 05. ožu 202518:51 0 komentara
360b / Alamy / Alamy / Profimedia

Kaotičan je, najblaže rečeno, početak mandata Donalda Trumpa na čelu Sjedinjenih Američkih Država. On i njegova administracija počeli su iz temelja preslagivati ili raskidati odnose SAD-a sa zapadnim saveznicama, ali i u organizacijama u kojima zajedno sudjeluju.

Donald Trump je mandat u Bijeloj kući otvorio zaoštravanjem ekonomskih odnosa sa svijetom – počev od susjednih Kanade i Meksika pa do Europske unije, a u prvom redu Kine, najavivši im uvođenje recipročnih carina. Pritom je najsnažnije odjeknula njegova izjava da je “Europska unija stvorena da bi naštetila Americi”.

Hrvatska je kao članica Europske unije ipak premala da bi bila više od kolateralne žrtve tog ekonomskog rata.

Hrvatska daleko došla na putu u OECD

No, u jednome je to već postala. Kako je u ponedjeljak objavila Nova TV, zbog carinskog sukoba i zaoštrenijih odnosa SAD-a i EU-a, Hrvatskoj je privremeno obustavljen prijem u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Riječ je o je međunarodnoj savjetodavnoj ekonomskoj organizaciji u čijem je članstvu 38 država, među kojima su i najsnažnije ekonomije Zapada – SAD, Japan, Australija, Kanada, Njemačka, Velika Britanija i druge. Posljednja primljena u članstvo OECD-a bila je Kostarika, a od šest kandidatkinja za punopravno članstvo, Hrvatska je stigla najdalje zatvorivši dosad pristupne rasprave u 19 od ukupno 25 odbora.

Sljedeći ne redu trebao je biti OECD-ov odbor za trgovinu no to je, kako javlja Nova TV, privremeno obustavljeno. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) kazali su da će glasovanje u tom odboru biti održano “kada se steknu uvjeti”. Inače, plan je da Hrvatska postane punopravnom članicom OECD-a do sredine 2026. godine.

Ranije su iz MVEP-a poručili da je OECD “zadnja važnija međunarodna organizacija u kojoj Hrvatska još nije članica” te da članstvom u njoj “donosi snažniji gospodarski rast, jačanje trgovine i stranih ulaganja, jače regulatorno usklađivanje, učinkovitiju javnu i državnu upravu, niže troškove zaduživanja za javna ulaganja te aktivniju i obrazovaniju radnu snagu”.

“To članstvo više služi političarima”

S druge strane, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da sve to ne treba shvaćati kao veliki problem.

“OECD je organizacija koja pruža savjetodavnu pomoć vladama zemalja članica oko oblikovanja ekonomskih politika. Ali to isto rade i Europska komisija i Međunarodni monetarni fond (MMF). Isti savjeti mogu se dobiti i od drugih međunarodnih organizacija i financijskih institucija, tako da tu nema neke veće koristi od one kakvu već imamo na drugim stranama. OECD, doduše, ima velike baze podataka i analitiku koja može koristiti kreatorima ekonomskih i drugih javnih politika, ali neke neposredne ekonomske koristi od članstva u toj organizaciji nema”, rekao nam je Novotny.

Više je, smatra on, političkog nego ekonomskog efekta u pristupanju OECD-u.

“To članstvo više služi političarima koji se vole hvaliti članstvima u raznim međunarodnim organizacijama. Međutim, da je neka velika šteta što nas ne čeka tako brzo, baš i nije”, kaže.

SAD ‘bježi’ iz multilateralnih organizacija

Pitanje je kako će se američka vlada ubuduće odnositi prema toj organizaciji.

“SAD pod Trumpom očito bježi iz multilateralnih organizacija poput OECD-a. On ih ne voli i one sada pomalo gube smisao. Bježi iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO), vježi iz Pariškog klimatskog sporazuma… Bježi iz svih osim iz Ujedinjenih nacija. Nema tu više govora o multilateralizmu. A OECD nije ni ekonomska ni carinska unija, nego jedna savjetodavna organizacija koja savjetuje države o pitanjima ekonomskog razvoja. Nije loše biti u njoj, ali ništa se presudno neće dogoditi ni ako se ne bude. Ne treba dizati tenzije u javnom prostoru oko toga”, smatra Novotny.

“Vidi se korist od članstva u EU”

Što se Hrvatske tiče, Novotny ističe kako se sve više pokazuje korist od članstva u Europskoj uniji. Na tom tragu je prokomentirao i eventualne štete koje bi Hrvatska mogla trpjeti od američko-europskog carinskog rata.

“Mislim da nećemo pretrpjeti velike štete. Štoviše, mogli bi imati i koristi jer je Hrvatska je u vanjskotrgovinskom poslovanju najviše orijentirana prema zemljama Europske unije. Primjera radi, jedan domaći proizvođač oružja, koji puno izvozi u SAD, boji se da će mu zbog (Trumpovih) carina pasti izvoz i prodaja na tamošnjem tržištu. S druge strane otvara mu se perspektiva europskog tržišta jer vlade europskih zemalja redom povećavaju proračune za naoružanje i obranu”, ustvrdio je Novotny.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

#related-news_4

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!