Ne možete prestati jesti? Ove grickalice najviše uzrokuju debljanje zimi jer "pojačavaju žudnju“

"Jedan blagdanski kolačić lako može postati dva sutra, jer ste prevarili svoj cirkadijalni sat“, objašnjava znanstvenik Dan Levine.

Nije neobično da jedemo više kada dani postanu kraći i hladniji. Do nedavno su znanstvenici vjerovali da je uzrok tome duljina dana – baš kao kod medvjeda koji ljeti jedu više bobica i orašastih plodova kako bi stvorili zalihe za zimski san, prenosi The Sun.

No, novo istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji (San Francisco) otkriva da vrsta masnoća koju jedemo ima daleko veći utjecaj.

Masnoće koje zbunjuju naše tijelo

Postoje dvije glavne vrste masnoća:

• Zasićene – nalaze se u mesu, maslacu, siru i vrhnju
  
• Nezasićene – nalaze se u ribi, sjemenkama i orašastim plodovima
  

Tijelu su potrebne male količine masnoća za normalno funkcioniranje i apsorpciju vitamina, ali pretjeran unos zasićenih masnoća dovodi do nakupljanja tjelesne masti i debljanja.

Znanstvenici su otkrili da zasićene masnoće utječu na protein PER2, koji regulira metabolizam masti. Ovisno o količini unesenih zasićenih masnoća, ovaj protein tijelu može „narediti“ da mast sagorijeva – ili da je sprema u zalihe.

Kako to utječe na žudnju i debljanje zimi

U prirodi, biljke ljeti proizvode više zasićenih masnoća. Kad ih jedemo, tijelo „zaključuje“ da je ljeto i počinje spremati energiju u obliku masti – za zimu kada hrane ima manje.

Kako se približava jesen, biljke proizvode više nezasićenih masnoća jer one pomažu biljkama da bolje funkcioniraju na nižim temperaturama. Kad mi jedemo takvu hranu, tijelo dobiva signal da se ljeto završava i da je vrijeme da koristi masne zalihe kao energiju.

No, u suvremenom načinu života, gdje hrane ima u izobilju tijekom cijele godine, ovaj „instinkt preživljavanja“ samo dovodi do – zimske debljine.

Postdoktorski istraživač Dan Levine objašnjava:

„Jedan blagdanski kolačić (pun zasićenih masnoća) lako može postati dva sutra, jer ste sada prevarili svoj unutarnji biološki sat da misli kako je ljeto.“

Što su pokazali pokusi

Istraživanje, objavljeno u časopisu Science, vodio je profesor neurologije Louis Ptacek. Znanstvenici su proučavali miševe kako bi vidjeli kako prehrana i duljina dana utječu na njihovo ponašanje.

Miševi su bili izloženi različitim „sezonama“:

• 20 sati svjetla dnevno – simulacija ljeta
  
• 20 sati tame dnevno – simulacija zime
  

Miševi koji su jeli zdravo i niskokalorično lako su se prilagodili sezonskim promjenama – čim bi pao mrak, počeli bi trčati u kotaču (jer su noćne životinje). Ali oni koji su jeli masnu prehranu imali su poteškoće – postajali su tromi i kasnije se pokretali, što bi kod ljudi značilo jutarnju iscrpljenost i teško buđenje.

Zatim su znanstvenici usporedili prehranu bogatu nezasićenim mastima (sjemenke, orašasti plodovi) s onom punom zasićenih masnoća (prerađena hrana). Miševi koji su jeli više zasićenih masnoća imali su lošiju prilagodbu na „zimski režim“.

Dr. Levine kaže:

„Ove vrste masnoća sprječavaju miševe da osjete ranije noći zime. To potiče pitanje – događa li se isto i kod ljudi koji stalno grickaju prerađenu hranu?“

Savjet stručnjaka

Da biste izbjegli zimsko debljanje, ograničite unos zasićenih masnoća i pokušajte ne posezati stalno za grickalicama – osobito za onima bogatima maslacem, čokoladom ili prerađenim mastima.

Umjesto toga, birajte nezasićene masnoće poput orašastih plodova, sjemenki ili ribe – one tijelu šalju signal da je vrijeme za korištenje zaliha, a ne za njihovo gomilanje.