Stalno vam se jede slatko? Tijelo vam možda pokušava poručiti nešto vrlo važno

Ponekad se potreba za slatkim pojavi toliko snažno da imamo osjećaj kako tijelu hitno treba upravo komad torte. Ipak, kada je riječ o hrani, tijelo nam uglavnom ne šalje tako precizne zahtjeve.

Želja za slatkišima može biti povezana s glađu, nedostatkom sna, stresom, navikama, ali i jednostavnom činjenicom da je slatka hrana ukusna i lako dostupna.

Kako onda prepoznati što se krije iza iznenadne potrebe za slatkim? Ključ nije nužno u zabranama, već u tome da obratimo pozornost na vrijeme, okolnosti i osjećaje koji prate tu želju.

Što znači neodoljiva želja za slatkišima?

Glad i žudnja za određenom hranom nisu ista stvar. Kada smo gladni, možemo se zasititi različitim namirnicama. Kod žudnje, međutim, želimo vrlo specifičan okus, poput čokolade, sladoleda ili peciva.

Takve su želje česte, a nastaju kao posljedica ispreplitanja tjelesnih potreba, emocija, okruženja i naučenih navika. Pogled na poslasticu, miris koji dolazi iz pekarnice ili uobičajeno vrijeme za poslijepodnevni keks mogu potaknuti iščekivanje nagrade, čak i kada tijelu zapravo ne nedostaje energije.

Pet razloga zbog kojih se javlja snažna želja za slatkišima

1. Predugo niste jeli

Ako preskočite obrok ili tijekom dana jedete premalo, glad predvečer često postaje puno izraženija. Kontrolirana istraživanja prehrambenih navika pokazuju da smanjenje broja obroka kod nekih ljudi povećava osjećaj gladi i smanjuje osjećaj sitosti.

U takvoj situaciji tijelo ne mora nužno tražiti šećer zato što mu nedostaje određena hranjiva tvar. Ono traži brz i energetski bogat izvor hrane.

Umjesto da se borite sa željom za keksom, prvo se zapitajte jeste li tog dana uopće pojeli odgovarajući obrok.

2. Ne spavate dovoljno

Nakon loše prospavane noći brokula će teško biti ono za čime ćete prvo posegnuti. Nedostatak sna u istraživanjima se povezuje s izraženijim osjećajem gladi i hormonalnim promjenama koje sudjeluju u regulaciji apetita.

U jednom randomiziranom istraživanju odrasle osobe koje su produljile trajanje sna smanjile su unos slobodnih šećera.

Ako najjaču želju za slatkišima osjećate upravo nakon neprospavanih noći, rješenje možda nije stroža dijeta, nego nešto raniji odlazak na spavanje.

3. Tražite brzo olakšanje kada ste pod stresom

Slatka i masna hrana kratkoročno može pružiti osjećaj zadovoljstva, zbog čega je mozak može brzo povezati s predahom, nagradom ili utjehom.

Istraživanja pokazuju da su veća svakodnevna napetost i izraženiji stres kod ljudi povezani sa snažnijom željom za slatkom ili vrlo ukusnom hranom.

Ipak, ne reagiraju svi ljudi na stres na isti način. Kod nekih stres čak može smanjiti apetit.

Zapitajte se: „Jesam li gladan ili samo želim promijeniti raspoloženje na pet minuta?“

Ponekad će odgovor doista biti čokolada. U drugim situacijama možda će više pomoći kratka šetnja, razgovor s nekim ili deset minuta bez gledanja u ekran.

4. Proglasili ste slatkiše zabranjenom hranom

Što određenu hranu više doživljavamo kao zabranjenu, to ona može zauzimati više prostora u našim mislima.

Kratkotrajno i selektivno izbjegavanje pojedinih namirnica može pojačati želju za njima, iako dugoročni učinci različitih režima prehrane nisu tako jednostavni.

Kada svaki komad čokolade počnemo doživljavati kao „prekršaj“, često nam je teže zaustaviti se na samo jednom.

Korisnije je pojesti desert svjesno i bez ometanja, primjerice bez gledanja u telefon, ali i bez osjećaja da se sljedećeg dana zbog toga moramo kažnjavati ili dodatno ograničavati hranu.

5. Stvorili ste rutinu povezanu s nagradom

Ako svake večeri uz omiljenu seriju pojedete nešto slatko, s vremenom čak i uvodna glazba serije može pokrenuti želju za slatkišima.

Razlog nije to što vašem tijelu u 21 sat iznenada ponestaje glukoze, nego činjenica da su se određeno mjesto, vrijeme i okus povezali u naučeni obrazac ponašanja.

Žudnja za hranom može biti uvjetovana reakcija i postupno se može smanjivati promjenom rutine.

Možete, primjerice, promijeniti vrijeme u kojem jedete desert, pokušati prekinuti automatsko posezanje za slatkišima ili najprije provjeriti želite li ih u tom trenutku doista.

Kako smanjiti želju za slatkišima bez potpunog odricanja?

Prije svega, važno je voditi računa o redovitim i dovoljno zasitnim obrocima. Kombinacija proteina, prehrambenih vlakana i masti obično pruža dulji osjećaj sitosti nego brzi slatki zalogaj.

Kada se pojavi želja za slatkišima, zastanite na trenutak i provjerite četiri stvari: kada ste posljednji put jeli, kako ste spavali, koliko ste trenutačno napeti i što se događalo neposredno prije nego što se želja pojavila.

Već nekoliko dana takvog praćenja često može otkriti prilično predvidljiv obrazac. Desert pritom ne mora nestati iz prehrane. Velika je razlika između svjesno odabranog komada kolača nakon obroka i automatskog pražnjenja cijelog pakiranja slatkiša dok odgovarate na e-mailove.