Znanstveni test: Što se događa s krvlju kad ste pod stresom?

Znanstvenik Fall je u tekstu za The Conversation objasnio otkrića do kojih su došli i što se događa s našom krvlju dok smo pod stresom.

"Svi smo barem jednom čuli rečenicu: 'To je samo u tvojoj glavi.' Kad se gomilaju poslovni rokovi, financijski problemi ili nas čeka javni nastup, tjeskobu često doživljavamo isključivo kao psihološki problem koji treba riješiti snagom volje. No ljudski organizam ne odvaja psihičko od fizičkog. Mozak nije izolirani organ, a stres ne ostaje 'zarobljen' u glavi. On pokreće niz biokemijskih promjena koje se šire krvotokom i imaju mjerljiv učinak na cijelo tijelo", istaknuo je Fall i dodao kako psihološki stres može doslovno promijeniti sastav krvi i povećati njezinu sklonost zgrušavanju.

Oksidativni stres

Dosad se znalo da kronični stres povećava rizik od srčanih i krvožilnih bolesti, no nije bilo potpuno jasno kako dolazi do tih promjena. Autori istraživanja smatraju da ključnu ulogu ima oksidativni stres, odnosno naglo stvaranje slobodnih radikala koje pokreće prirodna reakcija organizma na stres.

Kako bi to provjerili, znanstvenici su proveli laboratorijsko istraživanje na osam zdravih muškaraca. Sudionici su tijekom jednog posjeta laboratoriju mirovali, a tijekom drugog bili su izloženi Trierovu testu socijalnog stresa, koji uključuje držanje govora pred ocjenjivačima i rješavanje zahtjevnih matematičkih zadataka pod pritiskom. Uzorci krvi uzeti su prije i nakon oba testiranja.

Krvni ugrušci postali veći, gušći i čvršći

Rezultati su pokazali da se nakon izlaganja stresu povećala razina slobodnih radikala, a krvni ugrušci postali su veći, gušći i čvršći. Istodobno nije utvrđeno da stres povećava gustoću krvi, što dovodi u pitanje dosadašnju teoriju da upravo "zgušnjavanje" krvi stoji iza povećanog rizika.

"Rezultati upućuju na to da stres mijenja kvalitetu i strukturu samog ugruška. Drugim riječima, čak i kratkotrajni psihološki stres može vrlo brzo izazvati biološke promjene povezane s većom sklonošću stvaranju ugrušaka", naglasio je Fall u tekstu za The Conversation.

Srčani i moždani udari

Istraživači ipak upozoravaju da to ne znači kako će stresan dan ili javni nastup odmah izazvati srčani ili moždani udar. Budući da je istraživanje provedeno na malom broju zdravih mladih muškaraca, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo vrijede li isti zaključci za žene, starije osobe i ljude koji već boluju od kardiovaskularnih bolesti.

Autori smatraju da bi njihovi rezultati mogli otvoriti put novim metodama prevencije bolesti srca, koje bi se usmjerile ne samo na smanjenje psihološkog stresa, nego i na biokemijske procese koje on pokreće u organizmu.