Oglas

Danski koncept

Trebaju li i djeca u hrvatskim školama učiti predmet koji uče mali Danci

author
N1 Info
25. kol. 2025. 08:47
Djeca
Unsplash / Ilustracija

Mogu li se tolerancija, poštovanje, razumijevanje, suosjećanje, spremnost da pomognete, zagrlite i utješite službeno naučiti u školi? Danska je dokaz da mogu.

Oglas

Što biste rekli kad bi u školama i vrtićima u Hrvatskoj djecu počeli učiti što je empatija? To zasad djeluje prilično daleko, ali čini se da nam nikad više nego danas treba nešto takvo. Iako ne djeluje kao klasičan nastavni predmet, empatiju nesumnjivo treba njegovati od najranije dobi kako bi djeca spoznala svu moć razumijevanja i tople riječi te kasnije oblikovala neki bolji svijet.

Danska je toga svjesna već dugo. Tamo je obvezni predmet u sklopu nastave upravo to – empatija. Jedan sat tjedno tijekom sata “Klassens tid” djeca uče kako pomagati svojim školskim prijateljima i kako se natjecati samo sa samima sobom.

Zašto je važna empatija


Empatija pomaže u izgradnji odnosa, sprečavanju vršnjačkog nasilja i uspjehu na poslu. Potiče razvoj lidera, poduzetnika i menadžera. Tinejdžeri koji imaju empatije vjerojatnije će biti uspješniji jer su više usmjereni na ciljeve u usporedbi sa svojim narcisoidnijim vršnjacima.

Dakle, u danskim školama jedan je sat tjedno posvećen satu empatije za učenike od šest do 16 godina. To je osnovni dio danskog nastavnog plana. Sat posvećen empatiji jednako je važan kao vrijeme provedeno, primjerice, na satovima engleskog jezika ili matematike, prenosi nova.rs.

Tijekom tog sata učenici razgovaraju o svojim problemima, bilo da su povezani sa školom ili ne, a cijeli razred, zajedno s nastavnikom, pokušava pronaći rješenje utemeljeno na istinskom slušanju i razumijevanju. Ako nema problema o kojima bi razgovarali, djeca jednostavno provode vrijeme zajedno, opuštajući se i uživajući. Ti se trenuci nazivaju hygge, što nije moguće doslovno prevesti jer predstavlja fenomen usko povezan s danskom kulturom.

Hygge bi se mogao definirati kao namjerno stvorena intimnost, kao osjećaj ugode, sigurnosti i zadovoljstva, a povezan je s jednim od najvažnijih elemenata sretnog života – osjećajem pripadnosti i opuštanja. Hygge je i uživanje u jednostavnim stvarima, druženje i ugodno okruženje.

U zemlji u kojoj se tijekom godine rano smrkava, često pada kiša i vrijeme je sivo, hygge znači unošenje svjetlosti, topline i prijateljstva, stvaranje zajedničke, ugodne i intimne atmosfere. To je ključni pojam za danski osjećaj blagostanja. Hygge je postao i globalni fenomen: prodaju se stotine i stotine knjiga na tu temu, a na društvenim mrežama ima više milijuna objava s hashtagom #hygge.

Djeca
Unsplash / Ilustracija

Kako u Danskoj djecu uče što je empatija


Američka spisateljica i psihologinja Jessica Alexander, autorica knjige "The Danish Way of Parenting: What the Happiest People in the World Know About Raising Confident, Capable Kids", koju je napisala zajedno s danskom psihoterapeutkinjom Iben Sandal, provela je terensko istraživanje kako bi razumjela na koji način Danci podučavaju empatiju.

Jedan od načina je kroz timski rad, zahvaljujući kojem se 60 posto školskih zadataka obavlja. Fokus nije na tome da budete bolji od drugih, nego da imate odgovornost pomagati onima koji nisu jednako nadareni. Iz tih se razloga Danska smatra i jednim od najboljih mjesta za rad u Europi.

Natjecanje je isključivo sa samim sobom, a ne s drugima. Danske škole ne nude nagrade ni trofeje učenicima koji se istaknu u školskim predmetima ili sportu kako ne bi stvarale međusobno natjecanje. Umjesto toga njeguje se kultura motivacije za napredak, mjerena isključivo u odnosu na osobni razvoj učenika.

Danci daju mnogo prostora slobodnoj igri djece, koja djecu uči empatiji i vještinama pregovaranja. Igranje u prirodi u ovoj se zemlji smatra obrazovnim alatom još od 1871. godine, objašnjava Jessica Alexander.

Metoda koja uči zajedništvu

Tu je i suradničko učenje, što znači da se djeca različitih snaga i slabosti u pojedinim predmetima okupe kako bi si međusobno pomagala na satu, radeći zajedno na raznim projektima. Ta metoda uči djecu od malih nogu da se ne može uspjeti samostalno i da pomaganje drugima vodi do boljih rezultata.

"Dijete koje je prirodno talentirano za matematiku, a koje ne nauči surađivati sa svojim vršnjacima, neće otići mnogo dalje. Trebat će mu pomoć u drugim predmetima. To je velika lekcija koju djeci treba prenijeti od najranije dobi jer nitko ne može kroz život ići sam", kaže Jessica Alexander.

Ona zatim nastavlja: "Mnoga istraživanja pokazuju da, kada nekome nešto objašnjavate – primjerice, matematički zadatak – ne samo da tu temu naučite mnogo bolje nego pukim pamćenjem nego i razvijate svoje vještine empatije. Te se vještine dodatno jačaju time što morate paziti kako druga osoba prima informaciju i staviti se u njezinu poziciju kako biste razumjeli kako proces učenja funkcionira."

Pohađanje sata empatije donosi veliko zadovoljstvo i radost danskoj djeci, a priprema ih da postanu sretni odrasli ljudi.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama