Uskoro pomičemo satove: Evo kada počinje zimsko računanje vremena

Time završava ljetno računanje vremena koje je započelo krajem ožujka. Pametni telefoni, računala i većina ostalih modernih uređaja povezanih s internetom automatski će odraditi taj zadatak umjesto nas, no ručne satove te one u starim automobilima morat ćemo namjestiti sami. Prelazak znači raniji izlazak sunca, ali i dolazak noći zbog čega će se brže smračiti.

Praksa pomicanja sata uvedena je u prošlom stoljeću s ciljem bolje iskoristivosti dnevnog svjetla. Ideja potječe od američkog političara i znanstvenika Benjamina Franklina iz 1784. godine, dok je ljetno računanje vremena prva službeno uvela Njemačka tijekom Prvog svjetskog rata kako bi sačuvala ugljen. U Hrvatskoj je pomicanje sata regulirano Uredbom o ljetnom računanju vremena, usklađenom s direktivama Europske unije koje nalažu jedinstven prelazak za sve članice, kako bi se nesmetano odvijali trgovina i transport na zajedničkom europskom tržištu te se ostvarile ciljane uštede energije, prenosi Večernji list.

Europska komisija predložila je potpuno ukidanje sezonskog pomicanja sata, a Europski parlament taj prijedlog je službeno i podržao, no konačan obvezujući dogovor još uvijek nije postignut. Države članice nikako se ne mogu usuglasiti oko konačnog trajnog zadržavanja ljetnog ili zimskog vremena. Da bi se donijela odluka, nužna je kvalificirana većina u samom Vijeću Europske unije. Postupak povijesnog ukidanja stoga i dalje stoji nedovršen, pa se pomicanje kazaljki dvaput godišnje, koje mnogim običnim građanima stvara nepotrebne probleme u svakodnevnom životu, ustrajno nastavlja provoditi.

Istraživanja upozoravaju na mnoge negativne posljedice koje promjena ostavlja na ljudsko zdravlje. Nagle i redovite promjene prirodnog bioritma uzrokuju ozbiljne probleme sa snom, osjetan pad koncentracije i teški kroničan umor. Izrazito su zabrinjavajući podaci o značajno većem broju opasnih srčanih udara u rano proljeće, baš onda kada gubimo sat vremena. S druge strane, jesensko pomicanje kazaljki nosi svoje specifične psihološke rizike.

Raniji pad mraka u teškoj kombinaciji sa skraćenim zimskim danima redovito izaziva lošije raspoloženje kod dobrog dijela populacije. Pojava neugodnog sezonskog afektivnog poremećaja manifestira se kroz potpuni manjak fizičke energije, gubitak motivacije za svakodnevne zadatke te osjetno oslabljen imunitet uslijed smanjene apsorpcije vitamina D zbog izostanka sunčeve svjetlosti. Osim općeg zdravlja, prometni stručnjaci bilježe i veći broj prometnih nesreća neposredno nakon promjene vremena uslijed slabije vidljivosti. Zato se svima savjetuje pojačani oprez na gradskim cestama.