Onkolog otkrio što prvo provjerava na hrani: "Ako na deklaraciji vidim ovu oznaku, ne kupujem je"

Police trgovina pune su proizvoda čija ambalaža ističe poruke poput „zdravo“, „bez dodanih nitrata“, „bogato proteinima“ ili „izvor vlakana“, no onkolog Ted A. James upozorava da najvažnije informacije o proizvodu često nisu na prednjoj strani pakiranja.

„Prednja strana pakiranja osmišljena je kako bi prodala proizvod, pa tvrdnje koje se tamo nalaze ne moraju ispričati cijelu priču“, kaže James, onkolog i izvršni liječnik u zdravstvenom sustavu u Endeavor Health Cancer Institute.

Zato preporučuje provjeriti popis sastojaka i nutritivnu tablicu. Na njima se mogu pronaći informacije o količini natrija, dodanim šećerima, konzervansima i drugim sastojcima koje proizvod sadrži.

Jedna od stvari koju James posebno provjerava na deklaracijama su natrijev nitrat i natrijev nitrit.

Sastojci koje posebno provjerava

Natrijev nitrat i natrijev nitrit koriste se kao konzervansi u određenim namirnicama. Mogu produljiti rok trajanja proizvoda, ali i pomoći u očuvanju karakteristične boje i okusa prerađenog mesa.

Najčešće se nalaze u proizvodima poput slanine, šunke, hrenovki, kobasica, salama, peperonija, različitih mesnih prerađevina i suhog mesa. James kaže da upravo te sastojke prvo traži kada pogleda deklaraciju proizvoda.

Razlog je moguća povezanost određenih spojeva koji mogu nastati iz nitrita s povećanim rizikom od raka.

Kada nitriti iz prerađenog mesa tijekom pripreme hrane ili probave reagiraju s drugim tvarima, mogu nastati spojevi poznati kao nitrozamini.

„Neki nitrozamini mogu oštetiti stanice i DNK, što s vremenom može povećati rizik od raka“, objašnjava onkolog.

To je jedan od mogućih mehanizama koji bi mogao objasniti zašto je konzumacija prerađenog mesa povezana s većim rizikom od određenih malignih bolesti.

Ipak, nije riječ o tome da se sva odgovornost može pripisati samo nitratima i nitritima. Na rizik mogu utjecati i drugi načini obrade mesa, uključujući dimljenje, soljenje i konzerviranje.

Oznaka „bez nitrata“ ne znači nužno da je proizvod bolji

James savjetuje da se unos hrane s dodanim natrijevim nitratima ograniči koliko god je moguće. No cilj, naglašava, nije postati opsjednut svakim sastojkom navedenim na deklaraciji. Važnije je razumjeti što jedemo i češće birati kvalitetnije namirnice.

Posebno upozorava na proizvode koji se reklamiraju kao „bez nitrata“ ili „nekonzervirani“. Takva oznaka može stvoriti dojam da je proizvod automatski zdraviji, ali to ne mora biti slučaj.

Neke od tih namirnica mogu sadržavati biljne izvore nitrata, poput celera u prahu. I iz njih pod određenim okolnostima mogu nastati spojevi koji mogu oštetiti stanice.

Osim toga, činjenica da prerađeno meso ne sadrži dodane nitrate ne uklanja druge potencijalne probleme povezane sa samom preradom mesa.

American Institute for Cancer Research zbog povezanosti s rizikom od malignih bolesti preporučuje vrlo malu, ako ikakvu, konzumaciju prerađenog mesa.

Nema razloga za paniku ako ste ga dosad jeli

Ako su slanina, hrenovke, kobasice ili salame godinama bile dio vaše prehrane, James naglašava da zbog toga ne treba paničariti.

To što je osoba u prošlosti konzumirala prerađeno meso ili natrijev nitrat ne znači da će razviti rak.

Na rizik od malignih bolesti utječe velik broj čimbenika. Prehrana je samo jedan od njih, uz genetiku, tjelesnu težinu, fizičku aktivnost, pušenje i konzumaciju alkohola.

Hrana koju jedemo ipak može utjecati na procese u organizmu povezane s upalama, razinom hormona i izloženošću spojevima koji potencijalno mogu oštetiti stanice i DNK.

Zato je, smatra onkolog, korisnije razmišljati o navikama koje možemo promijeniti u budućnosti nego strahovati zbog onoga što smo ranije jeli.

Što jesti umjesto prerađenog mesa

Izbacivanje mesnih prerađevina ne znači da se treba odreći hrane bogate proteinima.

Među alternativama koje James preporučuje su grah, leća, svježa riba, piletina i puretina, kao i orašasti plodovi, sjemenke i tofu.

Poanta nije samo pronaći slaninu ili salamu na kojoj piše „bez nitrata“, već povećati udio cjelovitih i minimalno prerađenih namirnica u svakodnevnoj prehrani.

Zbog toga onkolog savjetuje da pri sljedećoj kupnji ne vjerujemo automatski velikim natpisima na prednjoj strani pakiranja.

Mnogo važnije informacije često se nalaze sitnim slovima na poleđini – na popisu sastojaka koji velik broj kupaca gotovo nikada ne pročita.