Kraj godine, odnsono početak nove govori o nekom novom početku. Ljudi imaju tendenciju da na kraju godine sumiraju kakva je godina iza njih, što su napravili, što nisu.
“To za neke može biti okidač da se osjećaju ili anksiozno ili depresivno ako nisu zadovoljni onim što su postigli i to može biti jedan od razloga zašto netko može upasti u neku blagu depresivnost”, objašnjava psihologinja i psihoterapeutkinja Ana Milanović.
Razlozi zbog kojih dolazi do depresivnih stanja mogu biti različiti, a u odnosu na njih ovisi kako će se pristupiti istom. “Ako netko ima tendenciju ka depresivnosti, onda ovaj dio godine može biti okidač da se osoba osjeća tako”, ističe. Dodaje, to su situacije kada mislimo da nismo postigli ono što smo htjeli.
“Ako je netko depresivan zato što nije postigao neke značajne ciljeve u godini koja je protekla, prvenstveno je nužno preispitati jesu li ti ciljevi bili realni. Zatim je potrebno razmisliti jesu li načini za postizanje ciljeva bili odgovarajući”, objašnjava.
U svemu tome, smatra, bitno je ne zanemariti pomoć u postizanju svojih ciljeva. “Ne samo stručnu pomoć, psihološku, nego pomoć prijatelja. Nekad nam je zaista potrebno uključiti i neke druge ljude da bismo postigli to što želimo”, ističe Milanović.
Psihologinja navodi da depresivna stanja ispoljavaju simptome kao što su bezvoljnost koja traje danima. “Osobe koje se osjećaju inferiorno, bespomoćno, da se nemaju na koga osloniti, osjećaju da nema nade, moraju potražiti stručnu pomoć”, kaže.
Za blage trenutke depresivnosti, ističe, koje osjećamo jer smatramo da nismo ostvarili ono što smo željeli, može biti pokretač da nešto napravimo po tom pitanju i da nađemo načine kako to postići.
Anksioznost kada pretačemo iz “starog” u “novo”
Anksioznost se može javiti kada se godina završava, a počinje nova, naglašava Milanović. “Trenuci između kraja i početka su jako važni i ako se vrlo brzo moramo vratiti u poslovne i ostale aktivnosti, a nismo završili na odgovarajući način i dali sebi dovoljno vremena zaokružiti prethodnu godinu, onda se javlja anksioznost”, ističe sugovornica.
Anksioznost je prisutna jer “nismo imali vremena pozabaviti se sami sobom”. “Kao da smo protrčali kroz kraj nečega i odmah smo u nekoj sljedećoj situaciji, a nismo imali vremena rezimirati, provjeriti sa sobom kako smo, što nam treba, pozabaviti se sobom, opustiti se, ugoditi sebi. Već s početkom novog radnog dana u novoj godini idemo dalje i u tom se smislu može javiti anksioznost koja ima veze s pritiskom moranja – što sve moram postići. To je problem današnjeg svijeta da postoji stalni pritisak da se za nečim juri”, objašnjava psihologinja.
Tople trpeze, hladnoća oko srca
U vrijem eblagdana vodimo brigu da dom bude ukrašen, da trpeze budu tople i bogate. A pravo pitanje je brinemo li o sebi i svojim osjećajima. “Osjećaj depresivnosti u će svakako imati veze s kvalitetom odnosa koje imamo, kako smo povezani s drugima i koliko možemo razmijeniti i podijeliti s drugima ono što je važno, to je jedan segment. Drugi je taj doživljaj pripadnosti – koliko pripadam nekom društvu ili nekom segmentu društva”, ističe.
Okolnosti koje mogu utjecati na nezadovoljstvo su i te možemo li si priuštiti određenu hranu, garderobu i slično. “To su stvari koje mi sebi namećemo. A pitanje je koliko su nam zaista potrebne. Ono što je bitno je da se bitni razgovori za blagdanske dane guraju pod tepih. Svi smo veseli i sve je navodno super, ali neke bitne teme se ostavljaju za kasnije ili se jednostavno ne otvaraju”, naglašava psihološkinja.
Kako prepoznati anksioznost i depresivnost?
“Bezvoljnost, gubitak interesa, osjećaj beznadnosti, bespomoćnosti, inferiornosti, nesanica, slab apetit ili prejedanje samo su neki od simptoma koje ukazuju na depresivno stanje”, objašnjava psihologinja.
Sugovornica ističe da je posebno bitan simptom osjećaj jake bezvoljnosti, teškoće da se pokrenemo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. “Osoba koja osjeća ove simptome intezivno, duže od dva tjedna, mora se obratiti stručnjaku”, ističe.
Kako navodi, osoba koja ima blagu anksioznost koja je prisutna, a da je ne primjećuje, može doći do toga da ima panične napade.
“Ako osoba ima učestale panične napade, onda je bitno javiti se stručnjaku. Osoba koja kronično brine i ne može se nosi s tim, pa ta briga remeti svakodnevno funkcioniranje – ne može ostvariti odgovarajuće kontakte, odnose, koncentrirati se na rad, gubi fokus, koncentraciju, onda su to neki parametri koji ukazuju da bi bilo dobro raditi sa stručnjakom”, objašnjava.
Kako ističe, bilo koja vrsta disfunkcionalnosti zbog tih simptoma su alarmi da se osoba obrati stručnjaku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
