"Bila sam zapravo depresivna": Francuska pokušava deportirati učenike imigrantskog podrijetla

Imena označena zvjezdicom promijenjena su radi zaštite identiteta.

U Saint-Denisu, grubom sjevernom predgrađu Pariza i jednom od najsiromašnijih područja u Francuskoj, deseci djece imigranata završavaju strukovne srednje škole.

No umjesto ponuda za posao, neki od njih dobivaju naloge za deportaciju, piše u istraživanju Al Jazeere.

U travnju je Mariem*, 19-godišnjakinja koja studira medicinu u okviru dvogodišnjeg strukovnog programa BTS, primila SMS obavijest da je na pošti čeka pismo. Kada ga je preuzela, otkrila je da se radi o „Obligation de Quitter le Territoire Français“ (OQTF) – nalogu za napuštanje francuskog teritorija.

„Bila sam tužna. Nisam znala što učiniti. Mislim da sam zapravo bila depresivna“, rekla je Mariem, koja je 2019. godine stigla u Francusku iz Tunisa sa 12 godina. Za Al Jazeeru je ispričala da je sedam godina pohađala francusku osnovnu i strukovnu školu.

Sličnu situaciju proživljava i Mohammed*, 19-godišnjak koji pohađa dvogodišnji BTS program iz elektrotehnike. U Francusku je stigao iz Maroka sa svojom obitelji kada je imao 14 godina.

U rujnu se s odmora vratio i pronašao slično pismo. U nalogu za deportaciju, koji je izdalo francusko Ministarstvo unutarnjih poslova, navedeno je da nema odgovarajuću vizu za studiranje jer je u zemlju ušao s turističkom vizom. U pismu je također stajalo da nije upisan u školu, što on tvrdi da nije istina.

„Bio sam šokiran i razočaran“, rekao je Mohammed. „Sjedio sam vani na stolcu i samo gledao u prazno. Stalno sam se pitao zašto. Što sam učinio?“

Deseci učenika pogođeni ovom praksom

Za potrebe ovog članka Al Jazeera je razgovarala s pet srednjoškolaca, školskim djelatnicima i stručnjacima za imigracijsko pravo koji potvrđuju da, unatoč iznimkama koje bi trebale štititi učenike koji se školuju za neka od najdeficitarnijih zanimanja u Francuskoj – uključujući određena medicinska zanimanja – neki učenici imigrantskog podrijetla ipak dobivaju naloge za napuštanje zemlje.

Drugi ne mogu nastaviti školovanje ili raditi zbog nedostatka odgovarajuće dokumentacije.

Iako službene statistike ne postoje, jedan akademski savjetnik u strukovnoj školi u Saint-Denisu procijenio je da je oko 50 učenika bilo bez dokumenata ili je deportirano jer nisu uspjeli riješiti svoju administrativnu situaciju. Dodao je da se slični problemi pojavljuju u još desetak tehničkih škola u regiji.

Ti se mladi nalaze u svojevrsnoj pravnoj sivoj zoni. Kao djeca stigli su s roditeljima koji nisu imali studentske vize. Do navršene 18. godine zaštićeni su od deportacije, ali nakon toga više nemaju ista prava, iako su snažno povezani s Francuskom i imaju profesionalnu budućnost pred sobom.

U siječnju 2025. tadašnji ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau smanjio je broj radnih dozvola koje se dodjeljuju maturantima kako bi mogli legalno ostati živjeti u Francuskoj.

Mjera je trebala smanjiti zaostatke u obradi zahtjeva. Prema najvećem francuskom sindikatu, obična obnova vize može trajati i do 18 mjeseci zbog strožih kriterija za dobivanje boravišnih dokumenata.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupan broj izdanih viza smanjio se za više od 40 posto, a broj radnih viza za više od 50 posto. Od 2023. do 2024. Francuska je izdala više naloga za deportaciju nego bilo koja druga država Europske unije, iako se svi ne provedu, rekao je profesor javnog prava Serge Slama.

U najtežim slučajevima studenti su čekali i do tri godine na odobrenje svoje dokumentacije. Čak su i učenici u deficitarnim sektorima poput građevine, inženjerstva, sestrinstva i skrbi za starije osobe ponekad dobivali naloge za deportaciju.

„Administrativni čvorovi“

Nekoliko učenika izjavilo je za Al Jazeeru da su izgubili prilike za posao, nastavak školovanja ili naukovanje jer rokovi za odobravanje radnih dozvola ne odgovaraju školskom kalendaru.

Zaostaci u obradi zahtjeva posebno su izraženi u Saint-Denisu.

„Saint-Denis je mjesto gdje su redovi bili najduži. Danas više nema fizičkih redova, ali postoje digitalni redovi. Problem je potpuno isti, samo u drugom obliku“, rekao je Slama.

Prosječno vrijeme obrade zahtjeva za boravišnu dozvolu u Saint-Denisu iznosi 145 dana, dok je nacionalni prosjek 117 dana.

Nalozi za deportaciju izdaju se iz različitih razloga – od odbijenih zahtjeva za azil do administrativnih pogrešaka.

U Francuskoj se svake godine odbije oko 100.000 zahtjeva za azil, a nakon odbijanja obično slijedi ukidanje dozvole boravka i izdavanje naloga za deportaciju, objasnio je Slama.

No prema imigracijskom odvjetniku Samyju Djemaounu, nisu svi OQTF nalozi zakoniti ili opravdani.

„Vidim slučajeve koji se kreću od neplaćene karte za metro do terorizma. Teroristički slučajevi predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom redu, ali oni nisu većina, suprotno onome što mnogi tvrde“, rekao je Djemaoun.

Prema njegovim riječima, deportacijski nalozi često proizlaze iz administrativnih pogrešaka, složene birokracije ili jezičnih prepreka.

Birokratski labirinti

„Mnogi OQTF nalozi nikada nisu trebali biti izdani. Često nailazimo na administrativne zaplete koji su velikim dijelom krivnja same prefekture“, rekao je.

„Situacije se umjetno stvaraju – birokratski labirinti – kako bi se lakše opravdala represija. Tada je jednostavno reći: ‘Imamo mnogo neizvršenih naloga za deportaciju, pa ćemo dodatno pooštriti uvjete za ulazak u Francusku.’“

Ministarstvo unutarnjih poslova branilo je svoje mjere, navodeći da se svi zahtjevi za boravišne dozvole obrađuju u skladu sa zakonom te da su postupci reguliranja statusa mladih punoljetnih osoba definirani Zakonom o ulasku i boravku stranaca i pravu na azil (CESEDA) te dodatno pojašnjeni sudskom praksom.

Zbog velikih zaostataka, Departmansko vijeće Seine-Saint-Denis 6. siječnja potpisalo je protokol kojim se omogućuje ranije razmatranje slučajeva maloljetnika bez pratnje koji su u sustavu socijalne skrbi.

„Cilj je olakšati, u skladu sa zakonom, administrativne postupke za maloljetnike uključene u strukovno obrazovanje koji žele regulirati svoj status nakon što postanu punoljetni“, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Francusko Državno vijeće (Conseil d'État) presudilo je 5. svibnja da vlada mora u roku od šest mjeseci „otkloniti nepravilnosti“ na internetskoj platformi za podnošenje zahtjeva za boravišne dozvole. Sud je zaključio da sustav „može neopravdano ograničiti pravo korisnika na pristup ili ugroziti ostvarivanje prava koja im zakon jamči“.

Vijeće je također utvrdilo da neki strani državljani koji godinama legalno žive u Francuskoj nisu uspjeli obnoviti svoje boravišne dozvole zbog složenosti internetskog sustava.