Socijaldemokratska premijerka Magdalena Andersson, vođa oporbenih konzervativaca Ulf Kristersson i vođa krajnje desnice Jimmie Akesson tri su glavna kandidata na općim izborima u Švedskoj u nedjelju.

‘Buldožerka’ obećava zadržati ljevicu na vlasti

Andersson (55) došla je na vlast u studenome 2021. želeći udahnuti novi život socijaldemokratima, a pri kraju mandata predvodila je povijesni zaokret zemlje prema pristupu NATO-u. Tek je prva premijerka u švedskoj povijesti iako se zemlja diči pravima žena. Na dužnosti je zamijenila Stefana Lofvena nakon što se on povukao iz politike.

Bivša šampionka u plivanju, bila je ministrica financija sedam godina i stekla nadimak ‘buldožerka’ zbog svoje izravnosti, koja nekima zna zasmetati jer se u Švedskoj jako drži do konsenzusa. U početku je imala dvojbe u pogledu pristupanja NATO-u, no odluku da to treba učiniti donijela je nekoliko tjedana nakon ruske invazije na Ukrajinu, uvjerivši svoju stranku da odustane dva stoljeća vojne neutralnosti. „Uspjela je sačuvati, čak osnažiti, poziciju stranke i potporu birača”, rekao je politolog Ulf Bjereld.

Često odjevena u modre kombinacije i ravne plave kose zataknute iza ušiju, Andersson je vodila kampanju pod sloganom „Švedska može bolje”. Obećala je da će štititi švedsku socijalnu državu i zastupala sve strože stajalište svoje stranke o imigraciji. „Integracija nije uspjela”, rekla je u travnju nakon što su se mladi imigranti sukobili s policijom.

Na međunarodnom planu, njezina najosjetljivija zadaća bili su pregovori s Turskom. Ankara je zaprijetila da će blokirati pristupanje Švedske NATO-u optužujući Stockholm da štiti kurdske „teroriste”.

Prva prepreka uklonjena je u lipnju, ali Turska tek treba ratificirati ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez. Ako izgubi izbore, ona će postati premijerka s najkraćim mandatom u povijesti Švedske od 1936. godine.

Konzervativac koji surađuje s krajnjom desnicom

Njezin glavni protukandidat, vođa konzervativne Umjerene stranke Ulf Kristersson, nada se da će prekinuti osmogodišnju vladavinu socijaldemokrata. Taj 58-godišnjak kladi se da će mu se isplatiti povijesno prihvaćanje nekoć nepoželjne krajnje desne stranke Švedskih demokrata u ‘mainstrem’ desnicu i donijeti mu većinu u parlamentu. Bivši gimnastičar koji nosi naočale upečatljiva okvira drugi put pokušava postati premijerom.

Nakon izbora 2018., dobio je priliku formirati vladu, ali nije uspio okupiti većinu. Umjerenjaci i njihovi tradicionalni saveznici s desnog centra odbili su surađivati sa Švedskim demokratima, koje se tada smatralo nepoželjnim. Kristersson je krajem 2019. pristao na prve razgovore s krajnjom desnicom. Njihova suradnja od tada se produbila, a slijedili su ga demokršćani i, doduše u manjoj mjeri, liberali.

Njegovi kritičari, uključujući čelnicu Stranke centra Annie Loof, od tada ga optužuju da se „prodao” krajnjoj desnici, podsjećajući na njegova obećanja da to nikada neće učiniti.

Fan stripa Tintina i diplomirani ekonomist, Kristersson želi ograničiti velikodušne švedske socijalne naknade kako bi građani bili motiviraniji da rade. Drugi neuspjeh da postane premijerom mogao bi biti i njegov politički kraj.

Nacionalist Akesson uzdigao krajnju desnicu iz mrtvih

U 17 godina koliko je vođa stranke, Jimmie Akesson uzdigao je krajnje desne Švedske demokrate iz statusa nepoželjnih do ključne stranke čija je potpora neophodna ako desnica želi vladati. Besprijekorno počešljane smeđe kose, s naočalama i uredno podšišanom bradom, ležerno odjeveni 43-godišnjak izgleda kao prosječan Šveđanin.

On je preobrazio često nasilan neonacistički pokret čiji je slogan bio „Švedska mora biti švedska” u nacionalističku stranku koja kao logo ima cvijet. „On želi ostaviti dojam da je običan čovjek… koji roštilja kobasice, normalno razgovara i ide na čarter putovanja po Kanarima”, rekao je profesor politologije na Sveučilištu u Goeteborgu Jonas Hinnfors.

Njegova stranka, koja je prvi put ušla u parlament 2010. s 5,7 posto glasova, a sada u anketama dobiva oko 20 posto, privukla je birače i konzervativne Umjerene stranke i socijaldemokrata, osobito među mladićima iz radničke klase.

Krajnja desnica mogla bi prvi put biti dio desne koalicije u parlamentu.

Akesson je jednom prilikom rekao da su muslimani „najveća strana prijetnja od Drugog svjetskog rata”, a stranka je prije lobirala da Švedska napusti EU. No, Švedski demokrati nastoje već godinama ublažiti svoju retoriku i politiku poput drugih nacionalističkih stranaka u Europi. Akessona smatraju zaslužnim za meteorski uspjeh stranke, ali taj uspjeh ima cijenu. Godine 2014. priznao je da je ovisan o kockanju na internetu i uzeo je šestomjesečno bolovanje zbog premorenosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.